Posljednji panel na dvodnevnoj konferenciji Biznis plusa u Budvi obilježile su priče ekonomista kojima su nedavne poplave uništile proizvodne hale, kao i razgovor o prevenciji i obnovi zemalja regije. Dok predstavnici država pogođenih poplavom govore uglavnom o obnovi infrastrukture i domova, predstavnici ekonomije okupljeni u regionalnom Biznis klubu insistiraju na tome da je hitna sanacija ekonomije.
A evo i zašto: ‘U Srbiji je pogođeno poplavama oko 10 hiljada reoduzeća i 20 hiljada preduzetnika, a to znači još oko 150 hiljada partnera. Ne treba govoriti koliko je to porodica i pojedinaca. Zato je sanacija štete u ekonomiji prioritet i mi smo to rekli ministru ekonomije. Naš je plan skupiti novac od preduzetnika i malih i srednjih preduzeća, tražićemo i od zaposlenih po 500 dinara, a onda ćemo odrediti prioritete u obnovi i sredstva trošiti racionalno’, otkrio je Milan Knežević, predsjednik Komore malih i srednjih preduzeća i poduzetnika Srbije, plan ove organizacije o pomoći ugroženim kolegama.
Vjeruje da će biti i usvojen i konstatovala da su sva dosadašnja davanja države u vidu pomoći od elementarnih nepogoda pratile afere i malverzacije, čega u slučaju Komore, kako tvrdi, neće biti. Jednostavno, novac i rad koji će ekonomisti uložiti nikome nije pao s neba već je praktično njihova donacija.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Zasigurno, pomoć će dobro doći kompaniji Galeb grupa iz Šapca koju je vodena stihija prema prvim procjenama stajala oko milion eura. Priča Rade Veselinovića, vlasnika ove kompanije, možda na najbolji način ilustruje reakciju države Srbije. Naime, dok su građani uvjeravani da je reakcija države najbrža i najbolja moguća, Veselinović otkriva da je upozorenje zakasnilo i da je, kako kaže, ova tvrtka barem tri sata ranije obaviještena o nepogodi, ona bi danas imala upola manje štete, ako ne bi prošla i sasvim ‘neokrznuto’.
‘Niko nam iz Kriznog stožera nije javio da se nešto događa. U halama nam je voda bila oko pola metra, a samo je šteta na repromaterijalu oko pola milion eura. Pošto imamo sofisticiranu opremu, zbog isključenja struje nam se mašine kvare, a neke još nismo pustili u rad. Bili smo osigurani, ali na samo 350 hiljada eura jer se ovome niko nije nadao’, priča Veselinović.
Nebojša Šćekić, izvršni direktor Sava Re osiguranja Crna Gora, nadovezujući se na priču o osiguranju, ponovio je poznate činjenice da je u Srbiji osigurano manje od pet posto domaćinstava i kompanija od poplava, ukazujući time i na još jednu boljku od koje pati i zemlja domaćin skupa.
‘Država je dozvolila gradnju oko Skadarskog jezera čiji se nivo svake godine diže i plavi okolne kuće. Nijedno osiguranje se neće previše ‘utrkivati’ da ih osigurava. Umjesto toga, trebalo bi zabraniti gradnju na takvim mjestima i klizištima“, uvjeren je Šćekić, a istog su mišljenja bili i svi ostali sagovornici na panelu.
Konačno, štete koje se procjenjuju na više od milijardu eura u Srbiji i BIH, a ni Hrvatska nije daleko, mogle su biti višestruko manje, poručio je Milutin Stefanović, direktor Zavoda za zaštitu od bujica i erozije. Potrebna su mnogo veća ulaganja u budućnosti, vjeruje on, ali i bolja sinkronizacija države u ovakvim situacijama.
