Nakon današnje sjednice Socijalnog savjeta biće jasnije da li ima nade da minimalna zarada od 193 eura bude povećana na 250. Na posljednjoj sjednici Socijalnog savjeta krajem prošle godine, predstavnici sindikata, Unije poslodavaca i Ministarstva rada i socijalnog staranja nijesu jasno mogli da kažu kada bi, te hoće li minimalac uopšte biti povećan, jer je dogovoreno da se uradi analiza do kraja februara, kada bi trebalo da ponovo razmatraju ovo pitanje.
Analiza je završena. U sindikatima tvrde da je povećanje neophodno. I sagovornici CdM-a ističu da je vrijeme da se Crna Gora po iznosu mininalne zarade pomjeri sa dna regionalne ljestvice.
Ekonomista i poslanik Aleksandar Damjanović, za CdM kaže da, uzimajući u obzir da je minimalna zarada u Crnoj Gori najmanja u regionu, a da su prosječne zarade među najvećima, kao i činjenicu da su cijene roba i usluga u Crnoj Gori takođe iznad prosječnih u regionu, više je nego jasno da je neophodno povećati iznos minimalne zarade.
Da bi to povećanje imalo minimalne posljedice na ekonomske tokove, kako objašnjava, neophodno je istovremeno smanjiti doprinose za poslodavce uz čvrst dogovor da se u jednom tranzicionom roku, od pola godine, prijave zaposleni na crno kao i oni kojima se uplaćuje dio zarade na ruke, a porezi i doprinosi se plaćaju na minimalnu zaradu.
“Ta mjera bi kompenzirala izdatke po osnovu uvećanja zarada kao i smanjenja doprinosa, a nakon prelaznog perioda bi za one koji bi i dalje zapošljavali na crno i zakidali budžet bile primijenjene najstrožije mjere uz veoma ozbiljne sankcije. Uslov ovih mjera je široka politička i društvena podrška, što u postojećim uslovima političke nestabilnosti i podjela nije lako ostvariti, ali se od ideje prosto ne smije odustati”, rekao je Damjanović za CdM.
Ni portparol Liberalne partije Ammar Borančić nema dilemu-minimalac mora ići na 250 eura.
“Minimalnu zarada u Crnoj Gori potrebno je, bez dileme, povećati sa sadašnjih 193 eura na 250 eura, pa će ona iznositit polovinu od prosječne zarade u državi. Na ovaj način može se govoriti o realnom poboljšanju kvaliteta života i standarda građana, radnika i njihovih porodica u Crnoj Gori. Ovo je naročito važno za najosjetljivije kategorija društva i radnike koji rade na najmanje plaćenim poslovima a takvih je u Crnoj Gori na hiljade, gotovo 9.000”, kaže Borančić za CdM.
Vrijeme je, kako dodaje, da konačno građani osjete blagodeti ekonomskog napretka i investicija u državi.
“Važno je međutim, istovremeno uvesti i neoporezivi dio zarade, odnosno, smanjiti opterećenja na zaradu radnika za poslodavce što će svima olakšati povećanje minimalnog ličnog dohotka. Šokantno je da u Crnoj Gori opterećenje na zaradu iznosi gotovo 50 odsto plate, najviše u regionu. Drugim riječima, pola bruto plate koja se isplaćuje radniku, odlazi državi preko različitih poreza i drugih nameta, dok radnik primi samo pola svojeg primanja. Liberalna partija će zato zahtijevati da se uz povećanje minimalne zarade sa 193 eura na 250 eura uvede i neoporezivi dio zarade koji će radnici primati u cjelini, a na taj način se neće ugroziti ni poslovanje privrede i dovesti radnik u loš položaj, što su prihvatili u sindikati i Vlada i poslodavci”, smatra on.
Borančić očekuje da će minimalna zarada biti povećanja već polovinom 2019. godine.
“Nakon usaglašavanja socijalnih partnera, ne vidimo da imamo ikakvih prepreka tome. Liberalna partija snažno će podržati takvo rješenje u Skupštini, u najboljem interesu građana”, zaključio je Borančić.
U zemljama regiona najniži minimalac je u Crnoj Gori, i to 193 eura. U Sjevernoj Makedonij je 195 eura, BiH 208 eura, Srbiji 231 euro, Albaniji 211 eura. U Hrvatskoj minimalna plata iznosi 405 eura, a u Sloveniji je minimalac značajno iznad crnogorske prosječne zarade i iznosi 667 eura.
