Gotovo 140 aktivističkih i neprofitnih organizacija pozvalo je Međunarodni monetarni fond (MMF), Svjetsku banku, vlade članica G20 i privatne kreditore da siromašnim zemljama olakšaju teret duga kako bi im pomogli da prebrode koronakrizu.
Kreditori, uključujući i one privatne, moraju odmah da otkažu dugove 69 siromašnih zemalja koji dospijevaju na naplatu do kraja godine, zahtijevaju organizatori kampanje, procjenjujući da bi se time oslobodilo više od 25 milijardi dolara za borbu protiv pandemije.
Ako otkažu i naplatu dugova koji dospijevaju do kraja 2021. godine, oslobodiće im ukupno 50 milijardi dolara, dodaju u saopštenju akteri kampanje koju predvodi neprofitna organizacija Jubilee Debt sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Naglašavaju takođe da otpis dugova i dodatni krediti ne smiju biti uslovljeni, na primjer, mjerama štednje.
G20 bi prema njihovm mišljenju trebao da unaprijedi i usvajanje propisa za vanredne situacije, koji bi privatnim kreditorima zabranjivali podizanje tužbi protiv siromašnih zemalja, prenosi agencija Hina.
Ujedinjene nacije bi trebale da definišu postupak restrukturiranja državnog duga, poručuju učesnici kampanje.
“Zemlje u razvoju proživljavaju ekonomski šok bez presedana i paralelno se suočavaju sa velikom akutnom zdravstvenom krizom”, upozorila je direktorica Jubille Debt Campainga Saraq Džejn Klifton.
Mnoge vlade i institucije već su zatražile neke od mjera koje oni predlažu, napominje agencija, navodeći primjer MMF-a koji je stavio na raspolaganje 50 milijardi dolara iz kreditnih linija za hitne slučajeve i već je primio zahtjeve za pomoć osamdesetak zemalja.
Svjetska banka odobrila je mjere pomoći u suzbijanju Covida 19 vrijedne 14 milijardi dolara.
Dvije međunarodne institucije pozvale su takođe službene bilateralne kreditore da zemljama sa niskim dohotkom na 14 mjeseci obustave otplatu dugova, počevši od maja.
Današnji apel organizacija, kako prenosi Hina, ponovo je skrenuo pažnju javnosti na upozorenja vlada nekoliko afričkih zemalja da to neće biti dovoljno.
Etiopija je navela da će samo Africi vjerovatno trebati 150 milijardi dolara pomoći.
“Najmanje 45 od 69 zemalja sa niskim dohotkom o kojima govorimo biće prisiljeno da zatraži hitnu finansijsku pomoć samo da bi preživjele do kraja 2020. godine”, naglasio je Mark Perera iz Evropske mreže za dug i razvoj koja učestvuje u kampanji.
Kada su MMF i Svjetska banka 1996. godine uspostavili program pomoći za zadužene zemlje (HIPC), kreditori su većinom bile bogate zemlje i multilateralne institucije.
To se u međuvremenu promijenilo, ističe agencija Rojters, navodeći podatak Univerziteta Džon Hopkins prema kojem su kineska vlada, banke i kompanije od 2000. do 2017. Africi pozajmile oko 143 milijarde dolara.