Posljednje dvije godine stručna ekonomska javnost je u konstantnom strahu od velike ekonomske krize.
Prvo je krenulo sa pandemijom korona virusa, a na to se samo nadovezala kriza izvana ratom u Ukrajiini. Predviđanja su razna, ali nijedno nije pozitivno, pogotovu nakon propasti SVB i Signature banke. Velika svjetska imena u svijetu ekonomije upozoravaju da nas čeka gora kriza nego 2008. godine.
Piter Šif, istakunti ekonomista i Džejmi Dajmon, izvršni direktor JP Morgan Chase & Co uporedili su bankarski sektor sa kulom od karata koja može da se sruši svakog trena. Dajmon je istakao da bankarska kriza još nije gotova, već da nas čekaju brojne neprilike, ali i posledice.
Piter Šif je jedan od rijetkih ekonomista koji je predvidio krizu iz 2008. godine. Govoreći o trenutnom stanju u ekonomiji upozorio na bankarsku krizu koja nam tek predstoji. Riječ je o krizi, koju će prema njegovim procjenama izazvati, trenutno narušeni bankarski sistem.
Džejmi Dajmon, izvršni direkor “JPMorgan Chase”, kaže da je finansijski sektor još uvjek pod stresom izazvanim propadanjem dvije banke u Americi. Kako je naveo trenutna kriza još nije gotova, a i kada bude, čekaju nas posljedice, koje ćemo trpjeti godinama.
“Ali što je važno, nedavni događaji nisu nimalo nalik onome što se dogodilo tokom globalne finansijske krize 2008. godine”, dodao je on.
Naglasak na regionalnim bankama naveo je investitore i analitičare da sugerišu da bi institucije “prevelike da bi propale” bile korisnici krize, ali Dimon je rekao da JPMorgan želi da ojača manje banke u korist cijelog finansijskog sistema.
“Nedavni neuspjesi banke Silicijumske doline (SVB) u Sjedinjenim Državama i Credit Suisse u Evropi, i s tim povezan stres u bankarskom sistemu, naglašavaju da jednostavno zadovoljavanje regulatornih zahtjeva nije dovoljno. Rizici su veliki, a upravljanje tim rizicima zahtijeva stalnu i budnu kontrolu kako se svijet razvija”, napisao je Dimon.
Umjesto toga, izvršni direktor JPMorgana pozvao je na regulaciju koja je okrenuta budućnosti. On je istakao da su obveznice koje se drže do dospijeća koje su postale problem za mnoge banke zapravo državni dug sa visokim rejtingom koji ima dobre rezultate prema sadašnjim pravilima, i da nedavni testovi na stres nisu pokazali brz rast kamatnih stopa.
On je rekao da bi regulativa trebalo da bude “manje akademska, više kolaborativna” i da kreatori politike treba da budu oprezniji u pogledu potencijalnog guranja nekih finansijskih usluga nebankarskim i takozvanim bankama u sjenci.