Prijeti li svjetskoj ekonomij recesija, do kada će i koliko rasti kamatne stope? To su samo neke od tema o kojima je za HRT govorila izvršna direktorica Međunarodnoga monetarnog fonda Kristalina Georgieva. U Dubrovniku je učestvovala na međunarodnoj konferenciji na kojoj se raspravljalo o tome kakve su nam politike potrebne u ovim neizvjesnim geopolitičkim vremenima.
Kristalina Georgieva, izvršna direktorica MMF-a, rekla je u centralnom Dnevniku HTV-a da problemi svjetske ekonomije nijesu samo visoka inflacija i usporeni ekonomski rast, već i velika neizvjesnost.
“Za svjetsku ekonomiju ove se godine predviđa rast od 2,8 odsto. Prošle godine riječ je bila o 3,4 odsto, prije dvije godine 6,1 odsto. Veći je problem stalna inflacija. Ograničavanje monetarne politike uticalo je na određeni pad ukupne inflacije, ali osnovna inflacija je upornija, a to znači da će kamatne stope morati biti visoke duže vremena. Najveća je briga dugoročna vjerovatnost za rast. U idućih pet godina predviđa se rast od samo 3 odsto, rekla je ona.
Georgieva je u Dubrovniku učestvovala na međunarodnoj konferenciji na kojoj se raspravljalo o tome kakve su nam politike potrebne u ovim neizvjesnim geopolitičkim vremenima.
Istakla je kako se procjenjuje da će ove godine inflacija biti 7 odsto.
“Iako će biti napretka u 2024. inflacija će i dalje biti previsoka za nivo koja zadovoljava. Kada govorimo o kamatnim stopama, to znači da ćemo bar tokom ove i sljedeće godine morati biti spremni na veće kamatne stope. Dobra je vijest da više ne razgovaramo o tome koliko će visoke biti, već o tome koliko će dugo biti visoke. Za svjetsku ekonomiju to znači dvije posljedice – utiče na ulaganja i potrošnju”, istakla je Georgieva.
Na pitanje postoji li opasnost od rasta svjetskog siromaštva, odgovorila je da se to već ostvaruje te da se očekuju teška vremena idućih nekoliko godina.
Razlog je, rekla je, agresija na Ukrajinu, koja se preliva na cijeli svijet, a izbrisala je nešto u čemu smo uživali 30 godina – dividendu mira od kraja hladnog rata.
“Troškovi za odbranu rastu, ostaje manje novca za razvoj unutar država i pomoć siromašnim državama”, istaknula je.
Dodala je kako je dobra strana ruskog rata ta što se Evropa brzo oslobodila zavisnosti od ruskog gasa i nafte.
“Kratkoročno to nije bilo dobro za energetsku tranziciju jer su zemlje bile prisiljene da koriste više uglja i nafte, no dugoročno gledajući, uvjerena sam da će Evropa prednjačiti u ubrzavanju energetske tranzicije”, kazala je Georgieva.