Šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva je pod pritiskom osoblja, američkih poslanika i ekonomista zbog navoda da je pritiskala podređene da favorizuju Kinu dok je bila na čelu Svjetske banke.
Članovi osoblja MMF-a su kazali da su zabrinuti da bi skandal mogao kompromitovati rad MMF-a.
Trojica republikanskih poslanika su pisali američkoj ministarki finansija Dženet Jelen tražeći da ispita slučaj koji “nameće ozbiljna pitanja … o sposobnosti Georgieve da vodi” MMF.
Georgieva je odbacila navode iz nezavisnog izvještaja da je kao izvršna direktorka Svjetske banke manipulisala izvještajem “Doing Business” o poslovnoj klimi država, laskajući rejtingu Kine.
”Nije tačno. Ni u ovom slučaju, ni prije ni poslije, nisam vršila pritisak na osoblje da manipuliše podacima,” izjavila je.
Međutim, članovi osoblja MMF koji su zahtijevali anonimost, rekli su za “Fajnenšl tajms” da ih je zapanjilo njeno poricanje otkrića iz izvještaja.
”Ovo je izuzetno sumnjiva i zabrinjavajuća situacija jer niko ne može biti siguran da MMF ne dobija uputstva iz jedne ili druge zemlje. Svi kažu da ovo smrdi do neba”, rekao je jedan menadžer.
Navodi protiv Georgieve, izneseni u izvještaju koji je naručila Svjetska banka, su do sada najveća prijetnja za njen dvogodišnji mandat u MMF-u.
Britanski časopis “Ekonomist”, uticajan u političkim krugovima, pozvao je Georgijevu da podnese ostavku jer je taj incident podrio kredibilitet MMF kao čuvara svjetskih makroekonomskih podataka i posrednika između ekonomskih sila. MMF i drugi kreditori na osnovu tih preciznih podataka donose mnoštvo ekonomskih i finansijskih odluka.
”Šefica MMF-a mora biti nepristrasna dok se dva najveća akcionara, Amerika i Kina, sukobljavaju u novoj eri geopolitičkog rivalstva”, objavio je list, dodajući da kritičari multilateralizma već navode ta otkrića kao dokaz da se međunarodna tijela ne mogu suprotstaviti Kini.
”Sljedeći put kada MMF pokuša da bude sudija u sporu oko valute, ili pomogne da se reprogramira dug neke zemlje koja je uzela kredit od Kine, kritičari fonda će sigurno citirati ovu istragu da bi podrili kredibilitet te institucije. Zato bi Georgieva, cijenjeni službenik nekoliko međunarodnih institucija, trebalo da podnese ostavku”, naveo je “Ekonomist” u uvodniku.
Sudbina Georgieve na čelu MMF-a zavisi od toga da li njegovi glavni akcionari – uključujući SAD, evropske države i Japan, vjeruju da bi ona trebalo da ostane na toj poziciji.
Georgieva, bivša komesarka Evropske unije, dobila je pohvale od ekonomista poput Džozefa Štiglica za upravljanje tokom pandemije i progesivne stavove o klimatskim promjenama i dugu.
Štiglic, bivši glavni ekonomista Svjetske banke, rekao je da mu je osoblje koje je sastavljalo “Doing Business” kazalo da nije bilo pod pritiskom Georgieve 2017.
U izvještaju koji je pripremila advokatska firma WilmerHale na zahtjev Svjetske banke, Georgieva je optužena da je naložila Simeonu Đankovu, koji je takođe Bugarin i radio je u Svjetskoj banci, da “naduva” rejting Kine u izvještaju koji je prošle nedjelje poništen usljed burnih reakcija.
Georgieva je tada radila sa predsjednikom banke Džimom Jong Kimom na tome da ubijede Kinu i duge zemlje da daju više kapitala Svjetskoj banci, piše FT.
Bivši članovi osoblja Svjetske banke koji su bili upućeni u situaciju, imaju oprečne stavove.
Šantajanan Devaradžan, bivši visoki zvaničnik Svjetske banke, negirao je da je Georgieva vršila pritisak na njega da manipuliše u korist Kine.
Devaradžan, kojeg je kasnije zamijenio Đankov, rekao je da je Georgieva tražila od njega i tima da više puta provjere podatke o rejtingu Kine, ali samo da bi se osiguralo da istraživanje bude “precizno i vjerodostojno”.
On smatra da je Georgieva žrtva “prenagljenog zaključivanja”.
Međutim, Pol Romer, koji je 2018. dao ostavku na funkciju glavnog ekonomiste Svjetske banke pošto je izašao u javnost sa ranijim sumnjama u tačnost izvještaja Doing Business, tvrdi da je Georgieva “osmislila prikrivanje, zataškavanje” pitanja koja je postavio.
Sudbina Georgieve na čelu MMF-a zavisi od toga da li njegovi glavni akcionari – uključujući SAD, evropske države i Japan, vjeruju da bi ona trebalo da ostane na toj poziciji
Izvor: Vijesti