Poslanici Skupštine Crne Gore će, kako je najavljeno, ove sedmice raspravljati o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o akcizama Kluba poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), koji predviđa smanjenje akcize na gorivo za 15 odsto nakon što je, kako ističu predlagači, Vlada u protekle dvije godine kroz povećanje akciza i PDV-a povećala cijene goriva za 13 eurocenti.
Inicijativa SDP-a je uvrštena na dnevni red tekuće sjednice parlamenta 21. oktobra. SDP je praktično isti predlog zakona pokušao da uvrsti na dnevni red parlamenta krajem prošle godine, što se nije desilo jer su se tome usprotivili poslanici vladajuće koalicije.
Portparol SDP-a Mirko Stanić kaže za Portal Analitika da obnovljena inicijativa SDP-a načelno ima podršku svih opozicionih kolega, a da se poslanici vladajućih DPS-a, SD-a i BS-a o njihovom novom predlogu za sada nijesu izjašnjavali.
MF: Izmjene akciza u zadnjem kvartalu, moguće korekcije
S druge strane, iz Ministarstva finansija (MF) su na upit Portala Analitika podsjetili da su Programom rada Vlade za 2019. godinu izmjene Zakona o akcizama planirane za četvrti kvartal tekuće godine,
“Kada je u pitanju promjena visine akcize na mineralna ulja, Ministarstvo finansija će detaljno razmotriti takvu odluku, vodeći pri tom računa o prioritetima ekonomske, odnosno fiskalne politike i njihovom uticaju na ukupne prihode Budžeta. Takođe, ukazujemo da ministarstvo sa posebnom pažnjom analizira mogućnost korekcije postojeće visine akcize na olovni i bezolovni benzin, o čemu će javnost biti blagovremeno upoznata”, saopšteno je Portalu Analitika iz resora ministra Darka Radunovića.
Litar goriva 56 centi, ostalo porezi
Prema računici SDP-a kojom se obrazlaže predlog izmjena zakona, u cijeni litra benzina od 1.34 eura akciza isnosi 55 centi, PDV 23, dok je samo gorivo 56 centi, što znači da porezi i akciza iznose 78 centa, a gorivo 56 centi.
U cijeni litra dizela od 1.21 eura, akciza iznosi 44 centa, PDV 21, što znači da su porezi i akciza 65 centi, a gorivo 56 centi.
Iz SDP- naglašavaju da je zbog povećanja cijene goriva od 13 centi u Crnoj Gori došlo do povećanja stope inflacije, koja je, uz stagniranje plata, dovela do toga da su građani imali za 2.8% manje prihode u protekloj godini.
“Cilj našeg predloga je da se akcize vrate na nivo od prije 2017. godine. Ovo posebno zato što je je cijena goriva “ugrađena” u skoro svaku robu ili uslugu koju građani kupuju ili koriste, od prevoza do prehrambenih proizvoda, SDP predlaže da se smanji iznos akciza za 15 odsto, jer danas procentualni iznos akciza i poreza u cijeni goriva iznosi od 54 odsto do 58.2 odsto”, precizirao je Stanić.
Potrošnja goriva ne prati rast BDP-a
Stanić u izjavi za naš portal naglašava da u Crnoj Gori rast potrošnje goriva ne prati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je redovno slučaj u drugim državama.
“Kod nas je prošle godine ostvaren rast BDP-a od 5,1 odsto, dok je potrošnja goriva bila tri odsto veća. Problem je u tome što zbog visoke cijene goriva veliki potrošači, poput kamiona sa duplim rezervoarima u koje se može sipati 300 ili 400 litara, kupuju gorivo u susjednoj BiH po znatno nižoj cijeni. Vjerujem da to rade i građani koji žive blizu granice sa BiH – ja sa Cetinja definitivno neću ići u Bileću da sipam gorivo do čepa, ali oni hoće. U svim tim slučajevima država Crna Gora ostaje bez prihoda. Takođe, siguran sam da bi smanjenjem akcize za 15 odsto manjak budžetskih prihoda po tom osnovu bio nadomješten povećanjem potrošnje goriva”, podvukao je Stanić, napominjući da se to desilo prošle godine nakon što je smanjenje akcize na duvanske proizvode izazvalo rast prometa na legalnom tržištu cigareta.
Stanić je istakao da inicijativu SDP-a vezano za smanjenje akcize na gorivo ne treba doživljavati kao nedobronamjernu i “rad protiv države”.
“Ne radi se ni o kakvom radu protiv države, već pokušaju da se prije svega zaštiti interes građana, tim prije što je gorivo input koji ulazi u cijenu širokog spektra robe i usluga. Ako se ovaj trend povećanja akciza nastavi i bude se vodilo računa isključivo o budžetskim prihodima od prodaje naftnih derivata, doći ćemo u situaciju da litar goriva košta euro i po, od čega će gorivo koštati 50 centi, a akcize i PDV euro”, zaključuje Stanić.
Cijene goriva više od regionalnog prosjeka
renutno, litar eurosupera 95 i 98 košta 1,31 i 1,35 eura, a dizela 1,26 eura. Cijene goriva u Crnoj Gori su nešto više od regionalnog prosjeka.
Zahvaljujući niskim akcizama najniže cijene goriva su u Sjevernoj Makedoniji, zatim slijedi BiH gdje se cijene dizela i benzina od 95 oktana u prosjeku kreću oko 1,15, odnosno 1,20 eura po litru. U Albaniji cijena dizela je oko 1,38 eura, dok benzin košta 1,4 eura po litru, dok je cijena dizela u Srbiji na sličnom nivou kao u Albaniji, a cijena benzina približna onoj u Crnoj Gori. Najskuplje gorivo u regionu toči se u članicama EU, Sloveniji i Hrvatskoj.
