Blokade, ekonomske i finansijske sankcije koje je uvela međunarodna zajednica dovele su do kolapsa privrednih i ekonomskih sistema Rusije i Bjelorusije a ukrajinska kriza negativno utiče i na čitavu međunarodnu zajednicu prijeteći da izazove globalnu ekonomsku krizu.
Kako je trenutna situacija u Ukrajini uticala na finansijska tržišta na globalnom nivou i u Crnoj Gori, u razgovoru za portal Bankar.me komentarisao je Aleksandar Šćekić, rukovodilac Službe investicionog bankarstva u Erste banci.
“Opšte je poznato da se finansijska tržišta ponašaju kao jato ptica. Na prvi pucanj se cijelo jato razbježi, a kad vidi dobar plijen, cijelo jato stremi ka njemu. Nažalost, proteklih sedmica je bila izraženija ova prva situacija, te su u skladu sa tim reagovala i finansijska tržišta.
Većina indeksa svjetskih berzi je od momenta izbijanja krize u Ukrajini s kraja februara zabilježila gubitke, iako moramo istaći da je bilo dana kada su indeksi bilježili sporadične rekordne skokove vrijednosti. Ovi pozitivni izuzeci su najčešće dolazili kao odraz najava o eventualnim pozitivnim ishodima mirovnih pregovora ili pak najava o državnim obećanjima kojima se žele podstaći nacionalne ekonomije u teškim vremenima.
Kada su u pitanju obveznice koje izdaju države širom svijeta kao osnov finansiranja svojih rashoda, tokom kriznog perioda je došlo do izrazite cjenovne volatilnosti i u ovom segmentu. Na tapetu su bile i obveznice država regiona, pa su maltene obveznice svih zemlja registrovale pad vrijednosti uz istovremeni rast kamatnih prinosa.
Ako govorimo o reakcijama centralnih banaka u svijetu, one se uglavnom koncentrišu na suzbijanje trenutne inflacije generisane korona-krizom te podgrijane ratom u Ukrajini, pa tako imamo situaciju da je 12 centralnih banaka širom svijeta u posljednja 2 mjeseca iniciralo povećanje referentnih kamatnih stopa. Povećanja se kreću u rasponima od dodatnih 0,25 odsto koliko su stope podigle Velika Britanija, Norveška, Kanada, Novi Zeland, pa preko povećanja od 0,50 odsto koje je sprovela Mađarska i 0,75 odsto Češka, pa sve do rekordnog povećavanja od 11,5 odsto koje je inicirala Rusija gdje trenutna kamatna stopa centralne banke iznosi čak 20 odsto!
Nastavno na ove promjene, stope Euribora takođe bilježe blage promjene posljednjih sedmica, iako su njihove trenutne vrijednosti i dalje negativne. Tako je šestomjesečni Euribor na nivou -0,407%, dok je tromjesečni na nivou od -0,502%”, kazao je Šćekić.
Poznato je da se zlato i dolar smatraju kao sigurne investicije u kriznim vremenima. Na pitanje da li se preporučuje konverzija drugih valuta u dolar i kupovinu zlata, Šćekić je kazao da su veliki investitori samu krizu već ranije anticipirali što se ogleda u rastu vrijednosti zlata.
“Iako su se dešavanja u Ukrajini intenzivirala krajem februara, cijena zlata na tržištima je počela bilježiti rast već od početka februara, te u ovih mjesec i po već ostvarila skok od skoro 10 odsto, što bi moglo značiti da su veliki investitori samu krizu već ranije anticipirali, te sama negativna očekivanja već ugradili u ovaj rast.
Sličan trend prati i kretanje američkog dolara, koji je od početka krize zabilježio jačanje u odnosu na jedinstvenu evropsku valutu, ali moramo istaći da od početka ove sedmice i zlato i dolar bilježe niz negativnih rezultata. Nadamo se da takav trend može značiti i da sama kriza približava svom kraju.
Sve ove, ali i mnogo više zanimljivih detalja o kretanjima na finansijskim tržištima širom svijeta, svi zainteresovani besplatno mogu dobijati putem mejla, ako se prijave za Dnevni finansijski pregled koji izrađuje Služba investicionog bankarstva Erste banke”, dodao je.
Šćekić je istakao da je trenutno slična situacija i na tržištu akcija. Erste banka klijentima nudi veoma konkurentne uslove da ulažu na svjetskim berzama, kroz veliki broj investicionih instrumenata.
“Od 24. februara kao dana kad je počeo ratni sukob u Ukrajini, najpogođeniji sektori protekle tri sedmice su svakako zabava, turizam, ali su cjenovne padove bilježile i akcije kompanija iz IT sektora. Nasuprot njima, cijene osnovnih životnih namirnica, ali i industrijskih proizvoda primarne potrošnje, kao i cijene energenata su, potpuno očekivano dostigle višegodišnje rekorde, a razlog tome je svakako otežano snabdijevanje imajući u vidu brojne sankcije koje zapadni svijet uvodi Rusiji, kao i kontrasankcije Rusije.
Cjenovne minuse su u ovom kriznom periodu zabilježile i akcije evropskih banaka, pogotovo one koje su morale obustaviti poslovanje svojih poslovnica u Rusiji ili pak imaju veliku poslovnu izloženost u Ukrajini. Kada su u pitanju ta tržišta, bitno je istaći da je berza u Rusiji stopirala rad od 25. februara i u takvom stanju će ostati barem do 18. marta, kako bi se bar na neki način preduprijedila interna berzanska kriza koja je bila očekivana.
Služba investicionog bankarstva Erste banke klijentima nudi veoma konkurentne uslove da ulažu na svjetskim berzama, kroz veliki broj investicionih instrumenata kao što su već pomenute akcije, državne obveznice, ali i jedinice otvorenih investicionih fondova ili ETF-ova putem kojih je moguće ulagati u berzanske indekse koji prate cijene zlate, nafte, gasa, ali i svih ostalih plemenitih metala, energenata kao i osnovnih prehrambenih proizvoda”, istakao je Šćekić.
Pitali smo ga i da li Erste banka u okviru investicionog bankarstva ima ruskih klijenata i da li je trenutna situacija sa sankcijama koje je Crna Gora uvela Rusiji imala uticaja na njih i njihove mogućnosti za dalje trgovanje.
“Klijenti Službe investicionog bankarstva Erste banke su uglavnom rezidenti – domaća pravna i fizička lica ili lica sa dozvolom stalnog ili privremenog boravka u Crnoj Gori, tako da do sada nismo imali zabilježenih slučajeva da trenutne sankcije imaju bilo kakav uticaj na njihove mogućnosti za investiranjem na stranim berzama putem usluga Erste banke”, zaključio je Šćekić.
