Formiranje sanacionog fonda je u skladu sa BRRD direktivom EU koja se odnosi na uređenje postupaka i procesa ozdravljenja i sanacije banaka u krizi. Ovdje se reguliše, kako rana intervencija supervizije banaka, tako i posebni postupak kod sanacije banaka kojeg sprovodi nadležni sanacioni autoritet, gdje je nacrtom definisana Centralna banka, koja kontroliše i punjenje i korišćenje sredstava sanacionog fonda. Primjedba bankara se odnosila na formiranje sanacionog fonda, na vremenski horizont njegovog punjenja, gdje se definisani iznos umjesto da se puni za šest ili šest i po godina dostiže za deset godina, što je razuman zahtjev, kako sa aspekta banaka, tako i vremena koje su imale razvijenije zemlje u konkretnom slučaju, rekao je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG) Bratislav Pejaković u intervjuu za Dan.
Ko će plaćati za ‘propast’ neke banke, ukoliko u sanacionom fondu ne bude dovoljno novca? Da li će to uraditi Vlada iz budžeta?
Sve akcije u harmonizaciji zakona i pratećih propisa su u skladu sa najboljim praksama razvijenih zemalja. Sve aktivnosti regulatora, supervizije banaka, formiranje fonda za osiguranje depozita, sjutra fonda za sanaciju banaka, na fonu su preventive da se ne bi opterećivao budžet države u slučaju krize u nekoj od banaka u sistemu. Moramo biti svjesni da i kod najrazvijenih država, sa regulatorima sa mnogo većom tradicijom i mnogo jačim mehanizmima reakcije dolazi do kriza u bankama… Ali geografski od Amerike, preko Finske do Japana, Njemačke, ili Italije gdje je bankrotirala Monte Paski di Siena, nastarija banka na svijetu, koja je preuzeta od veće banke u cilju minimiziranja štete, što je i novim propisima definisano kao mogućnost i kod nas. Suština je ipak u preventivi i institucionalnim djelovanjima da se ne ugrožava budžet, odnosno da ne bude teret poreskih obveznika. Ovdje bih naglasio da su na osnovu javnih podataka CBCG svi parametri poslovanja banaka na početku septembra ove godine u skladu sa propisima, pozitivni i u trendu rasta od kapitala, likvidnosti, solventnosti, već pomenutog rasta depozita, kreditnog portfolija, do pada NPL ili loše naplativih plasmana
Da li su uslovi za poslovanje banaka na zavidnom nivou i da li bi nešto po pitanju ambijenta trebalo mijenjati ?
Problemi na koje ukazuju poslodavci i banke, a tiču se poslovnog ambijenta kod nas su da moramo kvalitetnije implementirati postojeće i nove propise u zaštiti povjerilaca, poraditi na kvalitetu katastarske evidencije…
Sudski procesi prilikom naplate potraživanja bi mogli biti efikasniji, kreditni registar može značajno da se unaprijedi, tržište kapitala je plitko i regionalno uvezivanje bi bilo od koristi svima, kvalitet finansijskih izvještaja preduzeća morao bi biti provjeravan sa sistemski određene adrese i tome slično.
O ukidanju bankarske tajne
Zbog čega ste predložili da se ukine bankarska tajna o podacima klijenta za sud, policiju i poreske organe?
Ovu materiju tajnosti i raspoloživosti podataka tretira Zakon o bankama, što je za bankare osnovni zakonski dokument u poslovanju, ali tajnu tretiraju i Zakon o platnom prometu, kao i Zakon o nelegalnom poslovanju, pa imate upite Poreske uprave u dijelu računa fizičkih lica, pa tumačenja kroz Zakon o obligacionim odnosima itd. Bankari su samo ukazali na operativno prisutan problem u komunikaciji sa određenim institucionalnim adresama koje se pozivaju na propise iz svojih domena poslovanja, gdje smatraju da su njihovi argumenti jači od stava bankara koji se drže Zakona o bankama, i naravno, sudskih izvršnih naloga, što će biti i ubuduće, ali da regulator sa svoje strane da adekvatno obrazloženje svim zainteresovanim stranama.
Izvor: Dan
