Rusko-ukrajinski rat mogao bi da izazove „biblijsku katastrofu“ sa prekidom globalnog snabdijevanja pšenicom, kaže stručnjak.
Cijene pšenice već su bile u porastu i prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, a nedavno je skočila do neviđenih nivoa dok dva najveća proizvođača na svijetu ratuju.
Cijene pšenice u ponedjeljak u Čikagu na zatvaranju su bile najviše do sada. Referentni fjučersi za kukuruz i soju porasli su 26% ove godine. Ovakva povećanja cijene osnovnih namirnica istorijski se mogu povezati sa društvenim nemirima.
„Sjetite se, pobune zbog hljeba su izazvale Arapsko proljeće, pobune zbog hljeba su započele Francusku revoluciju,“ kaže Sal Žilberti, izvršni direktor kompanije Teukrijum, najvećeg izdavača instrumenata kojima se trguje na berzama koji su fokusirani na poljoprivredne instrumente u SAD. „Nestašica zaliha pšenice je biblijska katastrofa. Nećete vidjeti globalnu nestašicu hrane. Nažalost, ono što hoćete videti globalno je da milijarde ljudi možda neće moći da priušte da kupe hranu.“
Žilberti ne misli da će svijetu nestati pšenice – ali cijene će nastaviti da rastu, i to će biti najproblematičnije za ugrožene populacije svijeta. „Ukrajina je dominantna na tržištu suncokreta,“ on je rekao. „Ulje suncokreta je važan sastojak jestivog ulja i hrane, a vidimo i porast cijena palminog ulja i sojinog ulja. To je velika stvar, posebno za najsiromašnije, kojima je kuvanje veliki dio svakodnevnog budžeta.“
Globalne cijene hrane dostigle su rekord u februaru, sa uljem od povrća i mlečnim proizvodima na vrhu, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija.
Vratimo se na pšenicu kao primjer uticaja rata u Ukrajini i sankcija protiv Rusije. Prema podacima te organizacije, Rusija je bila najveći izvoznik pšenice u pogledu kubnih tona isporučenih u 2020, a Ukrajina peti najveći. Za razliku od toga, Kina i Indija ispred su Rusije kada je u pitanju proizvodnja – ali većina njihovih usjeva je za domaću potrošnju.
Sankcije koje su Rusiji uvele mnoge nacije sada znače da se pšenica koja je već požnjeta i uskladištena ne kupuje.
Što se tiče Ukrajine, tržište se prilagodilo mogućnosti da pšenica požnjeta i uskladištena u prošloj sezoni neće biti isporučena, kaže Žilberti. Ono što je sada pitanje je šta će se desiti sa pšenicom koja je trenutno zasađena. To je većinski zimska pšenica, kaže; sadi se na jesen, onda klija, raste, i žnje se na proljeće.
„Ono što tržište pokušava je da procjeni cijenu potencijalnog slučaja u kome neće biti žetelečke sezone za pšenicu, i potencijalne nemogućnosti da se pšenica požnje i/ili isporuči izvan Ukrajine,” rekao je on.
Usjevi kao što su suncokret i kukuruz sade se na proljeće, zato je nejasno da li će poljoprivrednici uopšte sijati, kada se uzmu u obzir mobilizacija zbog rata u Ukrajini, sama invazija, i nestašice goriva i đubriva.
