EBRD će se ove godine fokusirati na jačanje i nadogradnju energetske infrastrukture, razvoj obnovljivih izvora , poboljšanje povezanosti i finansiranje poboljšanja energetske efikasnosti javnih zgrada. Banka trenutno podržava pripremu infrastrukturnih projekata, uključujući sljedeću dionicu autoputa Bar-Boljare – kazao je u razgovoru za portal Bankar Remon Zakaria, šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori.

On je kazao da su u EBRD  najnovije prognoze za 2024. godinu rast od  3,7 odsto u Crnoj Gori, uz napomenu da je prošlogodišnji učinak zemlje čak premašio njiihova očekivanja.

Podsjetio je da je, od sticanja nezavisnosti Crne Gore, EBRD uložila 805 miliona eura kroz 86 projekata, što je snažan rezultat za veličinu ove privrede.

-Banka je samo prošle godine uložila 80 miliona eura u Crnu Goru i mobilisala dodatnih 25 miliona eura za podršku javnim i privatnim investicijama – kazao je Zakaria.

On je ocijenio da je Crna Gora, uprkos svojoj veličini, za EBRD prioritetna investiciona destinacija.

– Želim da istaknem našu nepokolebljivu podršku zemlji i njenom napretku ka pristupanju EU. Mi smo dugoročni partneri Crne Gore, posvećeni razvoju privatnog sektora, zelenoj tranzicionoj agendi i ambicijama Crne Gore da unaprijedi regionalnu povezanost – kazao je Zakaria za Bankar.

-Nakon Investicionog samita Zapadnog Balkana, kako vidite ekonomske izglede Crne Gore i njene šanse za stabilan ekonomski rast i razvoj (i koje su ključne tačke za uspjeh u tom pravcu)?

Ponosni smo što smo okupili šest premijera regiona i međunarodne investitore na Samitu investicija Zapadnog Balkana u našem sjedištu u Londonu. Imao sam zadovoljstvo da upoznam premijera Spajića, koji je istakao ambicioznu agendu rasta zemlje, planove za ubrzanje približavanja Evropskoj uniji, uključujući ulaganja u održivu infrastrukturu Crne Gore. Istakao je i snažne ekonomske pokazatelje zemlje kao osnovu za dalji rast.

Zaista, 2023. je bila snažna godina za Crnu Goru, vođena turističkom sezonom boljom od očekivane, dolaskom mnogih profesionalaca, uključujući digitalne nomade, i jačom investicionom aktivnošću. Međutim, da bi se održao ovaj zamah, ključno je fokusirati se na dugoročni rast povećanjem produktivnosti kako bi se zatvorio jaz u odnosu na nivoe prihoda u EU.

Prognoze za 2024. godinu

Naše najnovije prognoze za 2024. godinu su 3,7 odsto. Prošlogodišnji učinak zemlje čak je premašio naša očekivanja. Za održavanje visokog nivoa rasta važno je nastaviti razvoj tradicionalnih sektora Crne Gore kao što su turizam i agrobiznis. Ali dugoročni i održivi rast zahtijeva diverzifikaciju ekonomije, uključujući povećana ulaganja u obnovljive izvore energije. Crna Gora ima snažan solarni i vjetro potencijal. Razvoj obnovljivih izvora može čak omogućiti zemlji da izvozi čistu energiju u susjedne zemlje i EU, preko podmorskog kabla u Italiju.

Zemlja takođe može osigurati budućnost svoje ekonomije kroz razvoj sektora visoke dodatne vrijednosti kao što je IT, dok istovremeno ulaže u održivu infrastrukturu za poboljšanje povezanosti. Naš tim na terenu podržava vladu da poboljša poslovno okruženje i podrži njene evropske ambicije. Crna Gora je već atraktivna destinacija za strane investitore, ali može postići još više kroz unaprjeđenje poslovnog okruženja. To se može postići efikasnijom implementacijom reformi i poboljšanjima poreskih procedura; većom digitalizacijom privrede; i većom produktivnošću rada.

-Crnogorski premijer Milojko Spajić želi da vidi Crnu Goru kao novu članicu EU, do 2028. godine. Da li mislite da je to realno i koje glavne zadatke Crna Gora treba da ispuni u tom pogledu?

Tokom naših sastanaka sa Vladom vidjeli smo da zemlja slijedi snažnu investicionu agendu i da je spremna da stimuliše dalji rast na održivi način, kroz diversifikaciju i ozelenjavanje privrede. Ohrabrujuće je posmatrati napore Crne Gore u ubrzanju približavanja EU.

Tu smo da podržimo Crnu Goru u razvoju i implementaciji reformi i neophodnih investicija za pristupanje EU iu skladu sa strateškim prioritetima EBRD-a. Naš tim na terenu pojačava stručnu podršku vladi kako bi unaprijedio poslovni krajolik i podržao vladin reformski plan.

To uključuje stalne zajedničke napore kao što je usvajanje novog zakona o obnovljivoj energiji i razvoj međunarodnih aukcija za obnovljive izvore energije; uspostavljanje kreditno-garantnog fonda sa ciljem poboljšanja pristupa lokalnih preduzeća finansijama; i ažuriranje zakona o privrednim društvima i zakona o registraciji preduzeća.

Sa predstojećim Planom rasta EU za zapadni Balkan, Crna Gora će imati jasnu mapu puta sa ključnim tačkama, i posvećenom podrškom za ubrzanje procesa pristupanja. EBRD će sarađivati sa Vladom i Evropskom komisijom kako bi po potrebi podržala plan rasta Crne Gore.

-Što se tiče cijelog Zapadnog Balkana, kako gledate na šanse regiona za dugoročni rast i političku stabilnost? Dijelite li neke stavove da još uvijek postoje neki zabrinjavajući uticaji, posebno iz Rusije?

Trenutno je životni standard u šest zemalja zapadnog Balkana znatno ispod standarda u Evropskoj uniji. Jaz se postepeno smanjuje, ali bi potpuno sustizanje moglo potrajati godinama, možda dvije do nekoliko decenija. Brzina približavanja EU će, međutim, u velikoj mjeri zavisiti od dosljednosti reformi.

Uvjeren sam da kroz poboljšano upravljanje, povećanu otvorenost i “ozelenjavanje” ekonomije, region može postići dugoročne ciljeve rasta i političku stabilnost. Ključni faktori za ovo drugo su nastavak približavanja EU i jačanje regionalne integracije i saradnje. Dalji napredak na oba kolosijeka najbolji je odgovor na svaki mogući negativan uticaj trećih strana.

–Naveli ste da EBRD ostaje najveći institucionalni investitor u našoj zemlji, i da podržava njenu zelenu tranziciju, kapacitete privatnog sektora i sektor transporta. Koji su veliki projekti u Crnoj Gori koje je finansirala EBRD i na koje ste posebno ponosni?

Od sticanja nezavisnosti Crne Gore uložili smo 805 miliona eura kroz 86 projekata, što je snažan rezultat za veličinu ove privrede. Banka je samo prošle godine uložila 80 miliona eura u Crnu Goru i mobilisala dodatnih 25 miliona eura za podršku javnim i privatnim investicijama, na koje je zeleno finansiranje činilo 79 odsto, dok je četvrtina naših projekata podržala rodnu i ekonomsku inkluziju.

Jedan od prošlogodišnjih vrhunaca bila je i jedna od najvećih investicija u zemlji do sada – sa EPCG smo finansirali novu vjetroelektranu od 55 megavata u blizini sela Gvozd.

Bili  smo aktivni i u pružanju podrške lokalnim preduzećima kroz namjenske kreditne linije za mala i srednja preduzeća, preko lokalnih banaka za preduzeća koja vode žene, kao i za preduzeća mladih, te zelene stambene investicije. Pored toga, EBRD pruža savjetodavne usluge kroz program Savjeti za mala preduzeća, koji je do sada pomogao preko 800 malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori.

Ove godine, EBRD će se fokusirati na jačanje i nadogradnju energetske infrastrukture, razvoj obnovljivih izvora energije, poboljšanje povezanosti i finansiranje poboljšanja energetske efikasnosti javnih zgrada. Banka trenutno podržava pripremu projekata povezivanja, uključujući sljedeću dionicu autoputa Bar-Boljare.