Crnogorsko tržište kapitala danas se može smatrati atraktivnijim za investitore i fondove zahvaljujući sveobuhvatnim reformama i kontinuiranim naporima na usklađivanju sa međunarodnim standardima, ocijenio je predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK) Željko Drinčić.

Na početku svog mandata u toj instituciji najavljivao je da crnogorskom tržištu kapitala slijede bolji dani. Nakon 16 mjeseci za Portal RTCG kazao je da se to obećanje postepeno ispunjava. Registrovano je, kako kaže, 10 novih investicionih fondova koji investitorima pružaju nove prilike. U četvrtom kvartalu ove godine očekuje usvajanje Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima, Zakon o otvorenim investicionim fondovima, kao i Zakon o alternativnim investicionim fondovima koji će značajno unaprijediti regulatorni okvir i omogućiti zaštitu prava investitora i veću transparentost na tržištu.

Značajan iskorak, kako je naveo, napravljen je i izradom nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala. Cilj je, kaže, nastavak razvoja tržišta kapitala koje će biti prepoznato po dinamici, inovativnosti i sposobnosti da privuče kapital koji će podsticati dalji ekonomski rast i prosperitet Crne Gore.

Stupili ste na dužnost predsjednika KTK početkom 2023. godine. Šta ste uradili za crnogorsko tržište kapitala od kada ste na čelu te institucije?

Od kako sam preuzeo dužnost predsjednika Komisije za tržište kapitala Crne Gore početkom 2023. godine, moj glavni fokus bio je na jačanju integriteta, transparentnosti i efikasnosti crnogorskog tržišta kapitala. U namjeri da stvorimo tržište koje je sigurno i privlačno za investitore, kako domaće tako i međunarodne, preduzeli smo niz strateških koraka koji su već počeli da daju prve rezultate. Prvi korak bio je usmjeravanje na usklađivanje našeg zakonodavnog okvira sa evropskim standardima. U tom smislu, radili smo na predlozima zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima, otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom i alternativnim investicionim fondovima. Ovi zakoni, čije usvajanje očekujemo u četvrtom kvartalu 2024. godine, će značajno unaprijediti regulatorni okvir i omogućiti bolju zaštitu prava investitora i veću transparentnost na tržištu. Takođe, značajan korak smo napravili sa izradom nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala. Komisija se aktivno posvetila finansijskoj edukaciji i inkluziji, jer vjerujemo da informisani i obrazovani investitori čine temelj zdravog tržišta kapitala. Implementirali smo brojne edukativne programe i inicijative, od radionica za najmlađe, preko edukativnih programa za srednjoškolce i studente, pa do specijalizovanih obuka za profesionalce na tržištu kapitala. Kroz ove i druge inicijative, radili smo na stvaranju tržišta koje ne samo da štiti interese svih učesnika, već i aktivno doprinosi ekonomskom razvoju Crne Gore. Ponosni smo na napredak koji smo postigli, ali smo svjesni da pred nama stoji još mnogo posla. Naš cilj je da nastavimo sa razvojem tržišta kapitala koje će biti prepoznato po svojoj dinamičnosti, inovativnosti i sposobnosti da privuče kapital koji će podsticati dalji ekonomski rast i prosperitet Crne Gore.

Na početku svog mandata kazali ste da crnogorskom tržištu kapitala predstoje bolji dani. Da li su stigli bolji dani za crnogorsko tržište kapitala ili ih još čekamo?

Kada sam na početku svog mandata izrazio uvjerenje da crnogorskom tržištu kapitala predstoje bolji dani, govorio sam iz dubokog uvjerenja u potencijal i snagu koje naše tržište posjeduje. Pogled na dosadašnji napredak daje nam mnogo razloga za optimizam, iako je put ka potpunom ostvarenju svih naših ciljeva proces koji zahtijeva vrijeme, strpljenje i posvećenost. Bolji dani za crnogorsko tržište kapitala nijesu samo obećanje, već stvarnost koja se postepeno ostvaruje kroz konkretne korake i inicijative. Svaki dan u kojem radimo na jačanju regulatornog okvira, unapređenju transparentnosti i edukaciji tržišnih učesnika, dan je koji nas približava toj svjetlijoj budućnosti. Dakle, možemo reći da su bolji dani već ovdje, jer svaki dan rada i posvećenosti Komisije donosi nove mogućnosti i otvara nove horizonte za naše tržište kapitala. No, to ne znači da naš rad završava. Bolji dani su kontinuirani proces koji njegujemo i kojem težimo svakim našim djelom. U tom duhu, ostajemo posvećeni da neprestano radimo na tome da crnogorsko tržište kapitala bude mjesto gde se ideje i kapital susreću na obostranu korist, u okruženju koje je sigurno, pravedno i otvoreno za sve. Međutim, važno je istaći da kontinuitet ovih boljih dana ne zavisi samo od Komisije, već i od šireg društvenog i ekonomskog konteksta. Podrška države, njeno strateško razumijevanje i volja da se prihvate i implementiraju reforme su ključni za ostvarivanje dugoročne vizije razvoja tržišta kapitala.

U martu 2023. kazali ste da je odobren rad novog investicionog društva, a očekivala se i registracija još dva fonda. Da li su i koji fondovi stigli u našu zemlju i koji su efekti njihovog poslovanja?

U protekloj godini, Komisija je postigla značajne uspjehe u širenju i diversifikaciji tržišta kapitala Crne Gore, čemu svjedoči i dolazak novih investicionih fondova. Dozvole koje smo izdali omogućile su registraciju nekoliko značajnih fondova koji su već počeli sa radom na našem tržištu, čime se investitorima pružaju nove prilike i opcije. Prvi fond koji smo odobrili, Otvoreni investicioni fond WVP Premium, osnovan od strane WVP Fund Management, postigao je impresivan rezultat već u prvoj godini rada sa imovinom vrijednom preko 1,15 miliona eura. Takođe, tokom godine odobrili smo i registraciju nekoliko fondova iz Erste Asset Management, uključujući Erste Green Equity i Erste Horizont 2025 II, kao i Erste Quality Equity, što su fondovi koji investitorima nude mogućnost učešća u održivim i dugoročnim investicijama. Od posebnog značaja je i naša saradnja sa OTP Fund Management Hungary, koja je rezultirala registracijom četiri nova fonda: OTP Euro Short Bond Fund, OTP Multi – Asset Balanced Fund of Funds, OTP Multi – Asset Dynamic Fund of Funds, te OTP Multi – Asset Conservative Fund of Funds. Ovi fondovi omogućavaju ulaganja u različite klase imovine, pružajući time diversifikovane opcije investitorima. Na kraju, tu je i saradnja sa VIG Asset Management Hungary, koja je doprinijela lansiranju dva nova fonda: VIG Megatrend Equity Investment Fund i VIG Alfa Absolute Return Investment Fund, koji targetiraju specifične investicione prilike i strategije, te time doprinose raznolikosti našeg tržišta. Dolazak ovih fondova na tržište Crne Gore ne samo da potvrđuje sposobnost Komisije da privuče regionalne i međunarodne investicione fondove, već i ukazuje na rastuće povjerenje u naš finansijski sistem i regulatorno okruženje. Očekujemo da će ovi fondovi imati pozitivan uticaj na tržište kapitala, povećavajući likvidnost i šireći investicione mogućnosti za naše građane i institucionalne investitore.

Da li ste i koje probleme iz ranijeg perioda riješili u toku svog dosadašnjeg mandata? Podsjećam, kao dugogodišnji akter crnogorskog tržišta kapitala smatrali ste da ga posljednjih godina karakteriše niz nagomilanih problema a kao neke od njih naveli ste veliku nelikvidnost i probleme u fondovskoj industriji.

Podsjetiću vas da sam ranije pominjao problem upravljanja Montenegroberzom od strane manjinskih akcionara i taj problem je riješen na način da sada imamo većinsko odlučivanje a da država Crna Gora ima dva predstavnika u Odboru direktora, od kojih je jedan i predsjedavajući odbora. Samim tim, otvara se mogućnost da država, ukoliko je zainteresovana značajno utiče na rad berze ali i da donese odluke u pravcu emitovanja državnih instrumenata na domaćoj berzi. U pogledu fondovske industrije, bili smo suočeni sa problemima u radu nekoliko fondova nastalih tokom masovne vaučerske privatizacije. Pokrenuli smo brojne inicijative za njihovo rješavanje i očekujemo konkretne rezultate u bliskoj budućnosti.

Najavljivali ste i jaču kontrolu i sankcionisanje onih koji ne rade po zakonu. Da li ste registrovali one koji ne rade po zakonu, ko su oni i koje su sankcije pretrpjeli?

Podsjećam, novi saziv KTK već na prvim sjednicama upoznao se sa rezultatima kontrola svih učesnika na tržištu – kod dijela investicionih društava, ali i u fondovskoj industriji i konstatovao čitav niz manjih ili većih nedostataka za koje je naloženo otklanjanje, uz dalji nadzor i permanentno praćenje u skladu sa zakonskom regulativom. Nepravilnosti su konstatovane i u dijelu investicionih društava, ali i u fondovskoj industriji.
Kao što ste pomenuli, nakon završenih kontrola pristupili smo donošenju mjera kako bi se nepravilnosti koje smo uočili otklonile, tamo gdje je to bilo moguće. Podsjećam da je Komisija oduzela licencu za rad jednom investicionom društvu, te privremeno oduzela saglasnost izvršnom direktoru Montenegroberze dok ne otklone utvrđene nepravilnosti. Nadalje, naložili smo određenim društvima za upravljanje investicionim fondovima da se dokapitalizuju i implementiraju druge neophodne mjere kako bi uskladili svoje poslovanje sa važećom zakonskom regulativom.
Prethodno navedeni koraci odražavaju našu odlučnost da održimo integritet i stabilnost crnogorskog tržišta kapitala, te da obezbijedimo da svi učesnici na tržištu rade transparentno i u skladu sa zakonom i pravilima. Nastavljamo sa pažljivim nadzorom i permanentnim praćenjem svih učesnika tržišta, a u cilju očuvanja povjerenja investitora i pravilnog funkcionisanja tržišnih mehanizama.

Šta se dešava sa fondovima nastalim u masovnoj vaučerskoj privatizaciji? Neki od njih funkcionišu u prilično otežanim uslovima? Neki fondovi su pred likvidacijom a imaju i značajne dugove prema malim akcionarima. Da li ćete i kako pomoći malim akcionarima da se naplate?

Otvoreni investicioni fondovi su ostvarili rast u neto imovini tokom 2023. godinu, sa povećanjem od 15,43%. OIF HLT Fond je imao najveći rast imovine za 9,27%, što ukazuje na uspješno upravljanje uprkos tržišnim izazovima. Zatvoreni investicioni fondovi na kraju 2023. godine imali značajan rast neto imovine, sa povećanjem od 15,24% u ukupnoj vrijednosti. Iako su neki fondovi pokazali pozitivne finansijske rezultate, evidentno je da se svi zatvoreni investicioni fondovi suočavaju sa izazovima u pogledu likvidnosti, uglavnom zbog strukture portfelja koji nema značajna novčana sredstva. Komisija je aktivno angažovana u sprovođenju kontrola i izricanju mjera kako bi obezbijedika usklađenost fondova sa zakonima i pravilima. Ovo uključuje i izricanje opomena te nalagenja korektivnih mjera za društva za upravljanje fondovima. Komisija za tržište kapitala je svjesna ovih problema i već je preduzela konkretne korake kako bi zaštitila interese malih akcionara, te obezbijedila da se u budućnosti imovina fondova raspodijeli pravedno i transparentno. Kada su dugovanja prema malim akcionarima u pitanju, Komisija nastoji da u saradnji sa fondovima i njihovim upravljačkim strukturama pronađe adekvatna rješenja. Sve ove aktivnosti su u skladu sa našim dugoročnim ciljem tj. obezbjeđivanjem stabilnog i transparentnog tržišta kapitala u Crnoj Gori, gdje su zaštićeni interesi svih učesnika.

U Crnoj Gori i dalje nemamo nijedan penzioni fond dok je broj investicionih društava koja trguju na domaćoj berzi značajno smanjen?

U Crnoj Gori, iako je regulatorni okvir za dobrovoljne penzione fondove uspostavljen još krajem 2006. godine, trenutno se suočavamo sa situacijom u kojoj nema aktivnih dobrovoljnih penzionih fondova. Naime, posljednji fondovi, DPF Penzija Plus i DPF Market Penzija, su sudski likvidirani, a dozvole za rad društvima koja su ih upravljala su oduzete. To dovodi do toga da u ovom trenutku u Crnoj Gori ne postoji nijedan aktivni član u trećem stubu penzionog sistema tj. u sistemu dobrovoljne penzione štednje. Predloženi novi Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima trebao bi adresirati ove izazove kroz uspostavljanje novih zahtjeva za upravljanje fondovima, kao i kroz detaljniju regulativu koja bi trebala da poveća sigurnost članova fondova i privući nove učesnike. Da bi se stimulisalo interesovanje građana za učestvovanje u trećem penzionom stubu, potrebno je razmotriti i uvođenje poreskih olakšica ili subvencija koje bi učinile ove fondove atraktivnijim za ovaj vid penzione štednje. Ovo je posebno bitno jer su prethodni fondovi ukazali na problem nedostatka takvih stimulacija, što je rezultiralo slabim interesovanjem i nedovoljnim brojem članova. Vjerujemo da će predloženi zakon stvoriti potrebne pretpostavke za revitalizaciju dobrovoljnih penzionih fondova u Crnoj Gori, omogućavajući građanima da kroz dopunsku penzionu štednju na bazi dobrovoljnosti, obezbijede bolji kvalitet života u nadolazećim godinama. Naravno, potrebna je podrška i razumijevanje države, kao i angažovanost budućih društava za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima da na adekvatan način kreiraju strategiju privljačenja potencijalnih članova fonda.Aktivno sarađujemo sa državom kako bi se novi zakon što brže usvojio i kako bi objasnili važnost III stuba penzionog sistema.

Šta ste radili na usaglašavanju crnogorskih regulatornih okvira sa EU?

Komisija za tržište kapitala aktivno radi na usaglašavanju crnogorske regulative tržišta kapitala sa regulativom Evropske unije, a cilj nam je da unaprijedimo transparentnost, sigurnost i efikasnost finansijskih tržišta. Ministarstvo evropskih poslova je dalo pozitivno mišljenje za Predlog Zakon o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom i uputilo ga Evropskoj Komisiji. Komisija je dostavila Predlog Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima Ministarstvu evropskih poslova, a sada priprema potrebnu dokumentaciju za dalji postupak usvajanja zakona. Kada je u pitanju Predlog Zakona o alternativnim investicionim fondovima, zaposeni će u maju tekuće godine tokom Taiex misije sa hrvatrskim eskpertkinjama sačiniti tabele usklađenosti na crnogorskom i engleskom jeziku, te nastaviti rad sa pripremom dokumentacije za Ministarstvo evropskih poslova. Komisija je početkom 2024. godine dostavila Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, koji je trenutno u daljoj proceduri sa Ministarstvom finansija. Komisija je započela aktivnosti na izradi Nacrta Zakona o sanaciji investicionih društava, a u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore u finalnoj fazi je Nacrt Zakona o digitalnoj imovini (MICA direktiva).

Da li ste uspjeli da doprinesete aktivnijoj ulozi države? Očekivali ste je pogotovo u segmentu institucija na tržištu tj. berze i Centralnog klirinškog depozitarnog društva (CKDD).

Komisija je u svakodnevnoj komunikaciji sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti u Crnoj Gori sa ciljem da istakne fundamentalni značaj tržišta kapitala za ekonomski razvoj države, i da samim tim na neki način animira državu da preuzme aktivniju ulogu na tržištu kapitala. Institucionalno gledajući država je na indirektan i direktan način već posjeduje vlasništvo u pomenute dvije institucije. Nadamo se da će se ovaj angažman proširiti i na aktivno učešće na tržištu kapitala, posebno kroz emisiju raznovrsnih finansijskih instrumenata, čime bi se dodatno stimulisala dinamika i likvidnost tržišta.

Da li je danas CG tržište kapitala atraktivnije za potencijalne investitore, fondove itd.

Komisija ima brojne sastanke i susrete sa potencijalnim investitorima na tržištu kapitala što je i dovelo do registracije EU fondova koje sam na početku pomenuo. Na ovaj način Komisija pokušava da vrati povjerenje stranih investitora u mogućnosti razvoja tržišta kapitala u Crnoj Gori. Crnogorsko tržište kapitala danas se može smatrati atraktivnijim za investitore i fondove, zahvaljujući sveobuhvatnim reformama i kontinuiranim naporima na usklađivanju sa međunarodnim standardima. Kroz unapređenje zakonodavnog okvira, uključujući reforme zakona o tržištu kapitala i investicionim fondovima, uspostavili smo temelje za tržište koje je transparentno, efikasno i, što je najvažnije, sigurno za sve učesnike.Implementacijom strožijih regulativa i praksa, poboljšali smo zaštitu prava investitora i povećali povjerenje kako domaćih tako i međunarodnih ulagača. Ove promjene su vidljive od strane investitora i otvorile su vrata za nova i dinamična ulaganja, dajući investitorima jasniju sliku i bolje razumijevanje tržišnih uslova i potencijala.Sve ove inicijative Komisije su postavile Crnu Goru na mapu kao tržište koje ne samo da vrjednuje inovacije i pravilno upravljanje rizicima, već i kao tržište koje aktivno radi na privlačenju domaćih i stranih investicija. Stoga, sa pravom možemo reći da je crnogorsko tržište kapitala danas atraktivnije za sve one koji traže stabilnost, rast i nove mogućnosti.

Najavljivali ste ali još uvjek nije došlo do emisije dužničkih instrumenata?

Kao što sam već istakao, Komisija održava stalnu komunikaciju sa državnim organima, ističući značaj i potencijal emisije dužničkih instrumenata od strane države. Ova odluka je na Vladi Crne Gore, i iskreno se nadam da će se realizacija ove inicijative dogoditi u nekom trenutku. Pored dijaloga sa državnim institucijama, aktivno razgovaramo i sa akcionarskim društvima koja su listirana na berzi o mogućnostima emisije dužničkih instrumenata, što bi dodatno ojačalo i diversifikovalo naše tržište kapitala.

Da li ste zadovoljni učinjenim i da li su zadovoljni učesnici na tržištu?

Napredak se ne mjeri samo brojkama i statistikama, već i rastućim povjerenjem investitora, sve većom informisanošću naših građana o mogućnostima koje tržište nudi i postepenim usvajanjem evroskih najboljih praksi. Mi smo na putu transformacije, gdje svaki korak koji preduzmemo doprinosi izgradnji dinamičnijeg tržišta. Kao i u svakom procesu rasta i razvoja, postoje izazovi, ali naša posvećenost i odlučnost u njihovom prevazilaženju čine temelj na kojem se gradi povjerenje. Dakle, možemo reći da su bolji dani već ovdje, jer svaki dan rada i posvećenosti Komisije i ostalih učesnika na tržištu kapitala, donosi nove mogućnosti i otvara nove horizonte za naše tržište kapitala. No, to ne znači da naš rad završava. Bolji dani su kontinuirani proces koji njegujemo i kojem težimo svakim našim djelom. U tom duhu, ostajemo posvećeni da neprestano radimo na tome da crnogorsko tržište kapitala bude mjesto gde se ideje i kapital susreću na obostranu korist, u okruženju koje je sigurno, pravedno i otvoreno za sve.

Koji su naredni koraci?

Naredni koraci Komisije obuhvataju niz aktivnosti koje se tiču kako regulatornog okvira, tako i finansijske edukacije. Komisija je u jednom dijelu završila svoj dio posla za nekoliko predloga zakona iz oblasti koju regulišemo, i sada je na red izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Očekujemo da će u IV kvartalu 2024. godine biti usvojeni Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima, Zakon o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom, kao i Zakon o alternativnim investicionim fondovima. Nakon usvajanja zakona, slijedi detaljan rad na izradi seta podzakonskih akata koji će precizirati primjenu novih zakona. Planirane su brojne edukativne inicijative za djecu i mlade a organizovaćemo i drugo izdanje međunarodne konferencije “Montenegro financial markets” krajem septembra tekuće godine.

Izvor: RTCG