Gotovo panična rasprodaja italijanskih državnih obveznica i dionica pogodila je tržišta u utorak jer investitori vjeruju da će ponovljeni parlamentarni izbori ustvari biti izjašnjavanje o ostanku u eurozoni.
Prinosi na kratkoročne 2-godišnje obveznice – najosjetljivije na političke potrese – skočili su 150 baznih bodova, najviše od 1992. godine, na 2,73 posto. Razlika u prinosu između italijanske 10-godišnje obveznice i referentnog njemačkog Bunda raširila se za 50 baznih bodova iznad 300 baznih bodova što nije zabilježeno od juna 2013. godine. U odnosu na 115 baznih bodova s kraja aprila, razlika u prinosu praktički se utrostručila.
Za potpunu sliku obima investitorskog bijega iz italijanskih hartija od vrijednosti treba dodati i potonuće dioničkog indeksa Milanske berze FTSE MIB za gotovo tri posto oko 15 sati. Indeks je na devetomjesečnom minimumu, a u ponor su ga ponajprije povukle dionice banaka. Guverner Banke Italije Ignazio Visco kazao je kako je rasprodaja vrlo ozbiljna, ali da za nju nema ekonomskog opravdanja. Međutim, naglasio je kako je zemlja “svega nekoliko malih koraka” udaljena od gubitka investitorskog povjerenja.
Kako pojašnjavaju analitičari, tržišta se pribojavaju da će kampanjom za izbore na kraju godine dominirati tema ostanka Italije u eurozoni. Ta teza ima utemeljenje u izjavi Mattea Salvinija, lidera desne Lige.
“Predstojeći izbori neće biti politički, već pravi i istinski referendum između onih koji žele da Italija bude slobodna zemlja i onih koji žele da bude porobljena. Danas Italija nije slobodna; finansijski je okupirana od Njemaca, Francuza i eurokrata”, izjavio je Salvini.
Izbori, a de facto referendum o euru, egzistencijalna su prijetnja za cijelu eurozonu, ocjenjuje za Reuters politički analitičar Francesco Galietti. Ankete pokazuju da će Liga sa 17 posto glasova skočiti na 24 dok Pokret pet zvijezda i dalje drži 32 posto. Dalje jačanje tih stranaka bio bi najveći izazov za Europu od Brexita.
Poslovni.hr
