Nakon snažnog rasta od februara do maja – zbog izraženog poskupljenja uvoznih energenata i sirovina te nastojanja zaduživanja preduzeća uz povoljne uslove kako bi se preduhitrio očekivani porast troškova zaduživanja – krediti firmama zabilježili su skroman porast na mjesečnom nivou od 0,3 odsto.
Na kraju juna krediti preduzećima tako su premašili 95,8 milijardi kuna što je 12,1 odsto ili 10,3 milijardi kuna više na godišnjoj razini. Pritom je primjetan rast i kredita za investicije i kredita za obrtna sredstva već četvrti mjesec zaredom. Krediti za investicije zabilježili stopu rasta od 10,9 odsto, dok su krediti za obrtna sredstva porasli drugi mjesec zaredom čak 17,1 odsto. Na mjesečnom nivou, krediti za investicije porasli su za 0,8 odsto (na 38,7 milijardi kuna), a krediti za obrtna sredstva na 33,02 milijardi kuna ili 1,1 odsto, stoji u makroekonomskoj analizi RBA analitičara.
Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim države) porasli su za 1,8 milijardi kuna ili 0,7 odsto u odnosu na kraj maja (na osnovi transakcija) dostigavši 259,2 milijardi kuna. Pritom je njihova godišnja stopa rasta ubrzala na 7,9 odsto u junu u odnosu na 7,4 odsto u maju.
Prirast plasmana na mjesečnom nivou u potpunosti je generisan rastom kredita, koji čine glavnu stavku plasmana. Najveći doprinos došao je od rasta kredita stanovništvu, odnosno stambenih kredita koji su u junu u odnosu na maj na osnovi transakcija porasli za 1,2 milijardi kuna ili 1,8 odsto mjesečno (6,2 milijardi ili 9,5 odsto godišnje). Njihovo nominalno stanje na kraju juna iznosilo je 71,3 milijardi kuna čineći tako 49 posto kredita plasiranih sektoru stanovništva.
Rast gotovinskih nenamjenskih kredita
Rast stambenih kredita povezan je s novim kreditima odobrenima u sklopu državnog programa subvencionisanja otplate za mlade, ali i kao vrsta ulaganja s ciljem zaštite od inflacije i korištenja pozitivnog učinka realno negativnih kamatnih stopa na kredite. Na osnovi stanja, ukupni krediti (osim kredita državi) iznosili su 252,7 milijardi kuna te zabilježili u junu stopu rasta od 0,7 odsto u odnosu na mjesec ranije odnosno 7,6 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Po sektorima, krediti stanovništvu ukupnog iznosa 146,4 milijardi kuna bili su na mjesečnom nivou viši za 1,4 odsto dok je godišnja stopa rasta blago ubrzala na 5,4 odsto (s 5,2 odsto u maju). Osim već spomenutog snažnog doprinosa stambenog kreditiranja rast bilježe i gotovinski nenamjenski krediti. S iznosom od 54,2 milijardi kuna (37 odsto kredita sektora stanovništvu) zabilježili su blagi porast od 0,1 milijardi kuna ili 0,3 odsto na mjesečnoj razini te 1,5 milijardi ili 2,8 odsto na godišnjem nivou.
U drugom polugodištu očekujemo sporiji rast stambenih kredita nakon što se iskoristi proljećni volumen subvencija, a potrošački krediti bi trebalo brže da rastu pod pritiskom potrošačkih cijena. Ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plata i ostalih prihoda domaćinstava otvara jaz u kućnim budžetima i održava potražnju za potrošačkim kreditima.
S druge strane, poremećaji u lancima snabdijevanja povećali su nivo neizvjesnosti te unijeli visok rizik u finansijske odluke kod preduzetnika. Kako bi finansirali rastuće troškove nabavke i ojačali zalihe repromaterijala pri izvjesnim prekidima u lancima snabdijevanja, pojačano je korištenje kratkoročnih kredita za obrtni kapital.
Izvor: Lider
