Predsjednik CTU Žarko Radulović govori za Antenu M o fenomenu nepodudaranja laičkih utisaka i zvanične statistike o broju turista u julu i avgustu; ocjenama da je Crna Gora i dalje destinacija za niskoplatežnu klijentelu; uzrocima podbačaja privatnog smještaja u Budvi i “prebačaja” u ostatku primorja; “grču”zbog kojeg je vanpansionska potrošnja slabija, nego prethodnih godina; efektima povratka Turske i Tunisa na turističku scenu…

Antena M: Zvanična statistika govori o rekordnoj sezoni, sa čak i julskim, istina skromnim, rastom posjete (prihode tek treba da saznamo) u odnosu na lani. Javnost, pak, sumnjičavo vrti glavom jer, recimo mi iz Podgorice, ovoga jula, pa i cijelog ljeta, nijesmo vidjeli kolone automobila prema moru, kakve smo gledali prethodnih sezona? Ko je bliži istini?

Radulović: Zvanična statistika jedina je validna kojom raspolažemo. Sklon sam da joj vjerujem. Nijesam siguran kome bi dugoročno koristilo da saopštava netačne podatke. Uostalom prihodi će biti najrječitiji.

Hajde da krenemo analogijom vašeg poređenja. Za očekivati je da je rasterećen saobraćaj tokom ljeta preko Podgorice, čiji primjer navodite, jer je unaprjeđenjem dijela putne infrastrukture, npr. skraćen put preko Žabljaka ka Risnu i Boki. Turisti koji su dolazili automobilima i kamperi uglavnom su dolazili preko Debelog brijega, a već nekoliko godina albanski turisti stižu preko Sukobina. Ipak, sve to što je vidljivo na prvi pogled ne znači i da je odraz pravog stanja. Možda je napomena suvišna, ali turizam je ozbiljna privredna grana da bi se njegovi rezultati procjenjivali na osnovu lične percepcije .

Jul i avgust bili su na nivou ili nešto bolji nego na prošle godine. Svi smo se saglasili da je u aprilu, maju i junu bilo više turista, a takva je situacija i u sptembru, oktobar će biti bolji nego prošle godine, tako da to kumulativno daje bolji rezultat.

Decenijama težimo produženju sezone, ove godine smo u tome i uspjeli, otuda i manje kolona, za kojima, nadam se, niko ne žali .

Antena M: Ministar turizma pohvalio se rastom broja hotela sa pet zvjezdica, uz podatak da u njima ima oko 2800 kreveta. Pojedini eksperti za oblast turizma tvrde da smo i dalje destinacija za niskoplatežne goste? Opet, ko je bliži istini?

Radulović: Imamo više hotela sa 5 zvjezdica, više visokokvalitetnog smještaja, ali nijesmo elitna destinacija, niti ćemo ikada biti, a i ne treba da budemo, jer to je i luksuz koji kao mala država ne možemo sebi da priuštimo. Ponuda mora da bude koncipirana po principu “svaka roba ima svoga kupca“, odnosno da imamo adekvatnu ponudu koja će zadovoljiti različita htjenja gosta, a time i platežnu moć. Najbitnije je da odnos cijene I kvaliteta bude realan.

Priča o niskoplatežnim gostima je, maltene, klasik crnogorskog kritizerstva. Da jesmo destinacija za niskoplatežne goste, to bi značilo da preovladavaju skromniji smještajni kapaciteti i hoteli ranga dvije ili tri zvjezdice. Upravo smo pominjali rast broja hotela sa pet zvjezdica, preovaladavaju hoteli sa 4 i tri zvjezdice, većina je renovirana. Minoran je broj hotela koji rade, a da su rangirani sa dvije zvjezdice. Kapaciteti u privatnom smještaju modernizovani su, osavremenjeni. Čak je jasno da je taj segment mnogo bolji, u poređenju sa nekim državama u regionu.

Posljednjih 10 ili 15 godina Crna Gora je mnogo bolje osmislila sadržaje u privatnom smještaju i napravila kvalitativni iskorak. I, konačno, nijesmo ni ponudili cijene za niskoplatežne goste. Mjere se i stotinam eura dnevno – što je sve, samo ne niska cijena i, svakako, ne plaćaju je niskoplatežni gosti.

Antena M: Sudeći po raportima s mora, ove je sezone podbacio privatni smjestaj!Navodno, pogotovo u Budvi?

Radulović: Podbacio jeste, ali ne svuda. Za razliku od Budve, Tivat i Kotor sa svojom zaleđinom ostavrili su odličan rezultat. Djelimično Bar i Ulcinj. Ove godine imali su rapidan rast u tom sektoru. Cijene su čak i više u Kotoru i Tivtu, a kapaciteti se popunjavaju već za 2019-tu I 2020-tu.

Reagovali su proaktivno, ne čekajući ekspertske analize, već hvatajući korak sa promjenama. Najprije su se povezali sa low cost kompanijama i na njihovim sajtovima promovisali ponudu direktno bez posrednika, zatim naravno i na glavnim platformama, na kojima su prisutni. U praksi, možda i lošije opremljena smještajna jedinica, nego u Budvi je, od aprila do novembra, popunjena bez slobodnog dana i po višoj cijeni.

Ne mislim da je mnogo veći broj smještajnih kapaciteta u Budvi presudno uticao na takav rezultat, već to što su vlasnici u Tivtu I Kotoru bili agilniji. Shvatili su da niko neće sjesti u automobil i na raskrnicama tražiti sobu od dilera. Tamo ih više nećete ni sresti, za razliku od Budve gdje na trenutak pomislite da ste u nekim prošlim vremenima, za koja smo mislili da smo prevazišli.

Gost ne želi da rizikuje, prava i obaveze stanodavaca i gostiju precizno su definisana i uloge su jasno podijeljene. Posredništvo raznih agencija, čekanje da tur operateri dovedu goste nije više ključ efikasne prodaje.

Antena M: U Hrvatskoj se žale na drastičan pad vanpansionske potrosnje! Ima naznaka da je i kod nas slično? Otkud taj trend?

Radulović: Da gosti troše manje u vanpasionu to je tačno, ali to je globalna, a ne karakteristika Crne Gore. U intenzivnoj komunikaciji sa kolegama iz drugih destinacija, ne samo iz regiona već i Italije, Turske, Grčke znam da se suočavaju sa istim trendom. U Hrvatskoj pad je 40 odsto, uz 3 odsto više turista nego prošle godine.

Antena M: Otkud taj trend?

Radulović: Osim ekonomskog rezona, ne zaboravite i psihološku dimanziju problema. U vremenu globalne političke nestabilnosti i finansijske nesigurnosti, ljudi racionalizuju troškove, ali to je već dio neke ozbiljnije analize.

Antena M:Ima li ozbiljnih analiza unutar branše?

Radulović: Argumentovanu i konstruktivnu debatu o turističkim problemima rijetko otvaramo, a mislim da vrijeme opominje da je to nužno, jer su promjene brže nego ikada, a rezon iz 80 tih godina prošlog vijeka treba tamo i da ostane, jer je odavno prevaziđen .

Ono što mi smeta je nametanje inferiornosti i nipodaštavanje rezultata, pod maskom “ekspertiza”. Ovo jeste destinacija problematična u dijelu uređenosti, čitav je niz subjektivnih ali i objektivnih problema u određenim segmentima. N0, nerijetko oni koji o tome najviše govore i kritikuju su i sami doprinijeli da do toga stanja dođe.

Antena M: Da li se na posjetu Jadranu odrazio povratak Turske i Tunisa na veliku turisticku scenu?

Radulović: Definitivno ne. To je i druga vrsta ponude, koja nije za poređenje sa našom. Uostalom i oni imaju mnogo problema i velike probleme sa popunjenošću .

Antena M: Konačno, region je opet u fokusu međunarodne javnosti zbog zapaljivih političkih sporova. Pošto turizam i nestabilnost ne idu zajedno, imate li straha za blisku budućnost ove grane privrede?

Radulović: Ne. Ukoliko se održi politička i bezbjednosna situacija, nijesam zabrinut, već sam optimista. Nadam se da će donosioci odluka i kreatori društveno političke zbilje, prije svih, voditi računa o tome. Oni treba da budu odgovorni za svoje činjenje, jer bi cijena bila previsoka, a šteta neprocjenjiva .

Tekst i foto: AntenaM