U vrijeme rasta cijena i trenutne inflacije, nezaposlenost definitivno predstavlja veliki problem u regionu. U odnosu na zemlje Balkana, ovaj problem je najveći u Bosni i Hercegovini. Stopa nezaposlenosti kreće se oko 13 posto, dok je stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva oko 41 posto. Nešto bolja situacija je na tržištu rada u Srbiji. Aktuelna stopa nezaposlenosti u ovoj zemlji iznosi oko devet posto, dok je zaposleno oko 44 posto stanovništva u dobi od 15-74 godine.
Damir Novotny, ekonomski analitičar, navodi da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj sredinom ove godine pala na pet posto, što je najniži nivo u proteklih 30 godina. Dodao je da su u ovoj godini najveću stopu rasta zaposlenosti u Evropskoj uniji (EU) imale Slovenija i Hrvatska.
“Zaposlenost radno sposobnog stanovništva je ove godine dosegla relativno visokih 68 posto. Poređenja radi, prosječna stopa nezaposlenosti u EU iznosi 6,4 posto, dok je zaposlenost vrlo visoka, prosječno 75 posto. Stopa nezaposlenosti u Sloveniji je rekordno niska, oko tri posto, dok je zaposlenost u stalnom porastu i dostigla je prosjek EU,” rekao je Novotny.
Trendovi na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji su, kaže naš sagovornik, pozitivni, smanjene su visoke stope nezaposlenosti, ali još uvijek ostaje problem relativno niske stope zaposlenosti. Objašnjava da je problem nezaposlenosti u ovim zemljama ublažen velikom potražnjom za radnom snagom s tržišta Zapadne Evrope, na kojem je praktično ostvaren ideal pune zaposlenosti.
‘Uvoz radne snage ima dobre i loše strane’
Ljiljan Veselinović, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kaže da je, također, veliki problem to što je dosta mladih u Bosni i Hercegovini nezaposleno.
“Važno je mijenjati i percepciju mladih osoba i poslodavaca, te bi bilo korisno implementirati strategije koje bi promovisale unapređenja radnog ambijenta koji bi omogućio balans između privatnog i profesionalnog života. Porazno je da oko 36 posto mladih ljudi (prema istraživanjima National Youth Survey), kao idealnu vrstu posla vidi rad za vladu ili javni sektor. Poslodavci moraju učiniti da je rad u privatnom sektoru jednako, ako ne i više privlačan. To se može postići na način da vode računa o radnicima – bilo da je riječ o boljoj plati ili boljim radnim uslovima,” rekao je Veselinović.
Dodaje da je uvoz radne snage u određenoj mjeri prisutan, posebno u sektorima gdje domaća radna snaga nije dostupna ili gdje su uslovi rada teški. Zapošljavanje inostranih radnika ima svoje i dobre i loše strane.
“Primjera radi, svi želimo da su nam prodavnice dostupne tokom cijelog dana, uključujući subote i nedjelje, ali ako poslodavac ne može naći radnika – ispaštamo i mi i poslodavci,” objašnjava.
Kao prednost navodi da zapošljavanje inostranih radnika može donijeti nove vještine i perspektive koje mogu unaprijediti radne procese među postojećom radnom snagom. Međutim, kaže da takve prakse mogu imati i negativne efekte.
“Prije svega, može dovesti do smanjenja plata u određenim sektorima, jer su stranci često spremni raditi za manje novca, što povećava ponudu radne snage i dovodi do pada cijena rada. Te cijene rada više nisu dovoljno atraktivne domaćim zaposlenicima, koji se onda mogu preusmjeriti u druge sektore ili razmišljati o odlasku iz zemlje, što onda utiče na cijenu rada u tim sektorima,” kazao je Veselinović.
Situacija se poboljšava, ali izazovi i dalje postoje
Generalno gledano, Veselinović zaključuje da se situacija poboljšava u smislu smanjenja stope nezaposlenosti u sve tri zemlje, ali da izazovi i dalje postoje. Glavni uzroci visoke nezaposlenosti po njemu uključuju ekonomske poteškoće, neefikasne politike zapošljavanja i stalni odlazak mladih u potrazi za boljim uslovima života. Iako su ekonomski indikatori donekle bolji, problemi ostaju strukturalne prirode i zahtijevaju dugoročne strategije.
S druge strane, Novotny ističe da je tranzicijski šok gubitka velikog broja radnih mjesta prevladala jedino Slovenija. Ekonomija Srbije, uprkos brojnim stranim ulaganjima u industrijskom sektoru, još uvijek ne može napraviti dovoljan broj radnih mjesta, posebno ne onih bolje plaćenih.
“Hrvatska zbog velike potražnje iz turizma i uslužnog sektora u cjelini te odlaska oko 300.000 radno aktivnih stanovnika u zemlje Zapadne Evrope bilježi snažan pad nezaposlenosti, dok broj radnih mjesta raste sporije. Tržište rada u Bosni i Hercegovini se dinamizira, situacija se popravlja, ali još uvijek je stopa nezaposlenosti vrlo visoka. Nezaposlenost bi bila dramatično visoka da veliki broj stanovnika ove zemlje nije pronašao radna mjesta u Hrvatskoj, Sloveniji i ostalim zemljama EU,” rekao je Novotny.
Privatni sektor u Bosni i Hercegovini je još uvijek vrlo slab, zaključuje Novotny. Razlog za to jeste činjenica da ne kreiraju radna mjesta, a i značajnija strana ulaganja su izostala. Prema njegovim riječima, većina preduzetnika se zapravo naslanja na nasljeđe industrijskog sektora iz predtranzicijskog perioda, vrlo mali broj je novih i inovativnih preduzeća, a preduzetnička kultura je na vrlo niskom nivou (što je moguća posljedica nasljeđa iz socijalizma i ratnih razaranja).
Izvor: Aljazeera Balkan
