Ako se nastavi trend rada od kuće, pokrenut pandemijom, ekonomija će se suočiti s milijardama štete.
Detaljna studija konsultantske kuće PWC na primjeru Velike Britanije donosi zaključak da će – ako se zbroje pozitivni i negativni efekti – ekonomija u cjelini vjerovatno pretrpjeti gubitke od oko 15,3 milijarde funti (16,6 milijardi eura) godišnje, ako se veliki dio kancelarijskih radnika ne vrati na svoja radna mjesta. Stotine hiljada radnih mjesta moglo bi biti uništeno.
Iako odgovarajući podaci o Njemačkoj još nisu dostupni, učinci koje su analizirali britanski ekonomisti pojavljuju se na sličan način u ovoj zemlji, kaže Philipp Wackerbeck, partner u PWC Strategy & u Njemačkoj i odgovoran u savjetodavnoj grupi za proračun modela uticaja krize na različite industrije i kompanije.
– Dugi lanac vrijednosti zavisi od rada u kancelariji, od operatora nekretnina i iznajmljivača do programera projekata, brokera, arhitekata i građevinskih kompanija, rekao je Wackerbeck u intervjuu za ntv.de.
Takođe postoje dobavljači usluga i dobavljači kao što su kompanije za čišćenje, zaštitarske kompanije, IT oprema, proizvođači kancelarijskog nameštaja i mnogi drugi, prenosi Indikator.ba.
Ali ne samo da kancelarijska industrija u užem smislu već pati od trendova kućnih kancelarija.
– Naročito u velikim gradovima čitav ekosistem kompanija izrastao je oko kancelarijskih radnika. To uključuje restorane koji ih uglavnom opslužuju u vrijeme ručka, trgovce, transportne kompanije, kao i benzinske pumpe, objašnjava Wackerbeck.
Na osnovu ankete radnika i analize podataka kompanija, studija utvrđuje ekonomske gubitke od 4,3 milijarde funti godišnje za Veliku Britaniju direktno zbog pada troškova u kancelarijama. To zauzvrat dovodi do dodatnih 3,3 milijarde funti gubitaka za kompanije duž lanca vrijednosti. Moglo bi se eliminisati radno vrijeme ekvivalentno 250.000 radnih mjesta. Prema proračunima ekonomista, to zauzvrat dovodi do 4,5 milijardi funti ekonomskih gubitaka zbog male potrošnje dotičnih radnika.
Tome se dodaje dodatan gubitak u ekonomiji od oko 3,2 milijarde funti, od onoga što ekonomisti nazivaju padom efekta aglomeracije.
Ekonomski centri sa mnogo zaposlenih i kompanijama iz različitih industrija na malom području posebno su efikasni sa ekonomske tačke gledišta.
Sa mnogim ljudima koji rade od kuće, ekonomska aktivnost se prebacuje u manje efikasna ruralna područja. Sve u svemu, to dovodi do pada ekonomske proizvodnje.
Uprkos tim gubicima, međutim, ovaj efekt može biti politički poželjan. Jer dok u gradskim područjima u Velikoj Britaniji i Njemačkoj nedostaje stanova, ruralne regije su puste i pate od činjenice da se visokokvalifikovani radnici sele u gradove. Trend kućnih kancelarija ovdje bi mogao biti pozitivan, kaže Wackerbeck, ali posebno se gradovi moraju aktivno prilagoditi promjenama. – Inače će veliki gradovi i njihovi stanovnici na kraju biti gubitnici razvoja kada ekonomska aktivnost, a time i kvaliteta života, propadnu, dok nipošto nije predvidivo da će visoke kirije i troškovi života pasti.
