Završeno je razdoblje od četiri kvartala najvećeg opterećenja finansijskih rezultata hrvatskih banaka rezervacijama te se njihova neto dobit vratila na godišnji nivo od oko 2 milijarde kuna, koja je još uvijek niža u odnosu na istorijski prosjek, stoji u novoj publikaciji Hrvatske udruge banaka “HUB Pregledi”.
Visoko opterećenje rezervacija rezultat je primjene odluke Hrvatske narodne banke (HNB) o klasifikaciji plasmana iz 2013. godine. Vrhunac opterećenja neto operativnog rezultata banaka troškovima ispravki vrijednosti i rezervisanja trajao je od trećeg kvartala 2013. do trećeg kvartala 2014. U zadnjem kvartalu 2014. opterećenje se spustilo ispod još uvijek visokih 70 posto, nakon čega je u prvom kvartalu 2015. opterećenje ponovo blago poraslo na nivo od približno 72 posto, podsjećaju iz HUB-a.
Na normalizaciju profitabilnosti banaka ukazuje i podatak o povratu na prosječnu aktivu banaka, koji je u prvom kvartalu ove godine iznosio oko 0,5 posto, kao i onaj o povratu na prosječni kapital od oko 3,3 posto. Međutim, navode iz HUB-a, povrat je još uvijek nizak u odnosu na prinos dugoročnih državnih obveznica.
Pri tom ističu kako se Hrvatska nalazi približno oko prosječnog nivoa povrata na prosječnu aktivu, koja je veća od povrata u srodnim zemljama koje su imale problema s bankama, poput Slovenije i Bugarske, ali i niža od povrata u srodnim zemljama koje nisu imale problema s bankama, primjer Poljske, Češke i Slovačke.
Jedan od pozitivnih pokazatelja je i usporavanja rasta udjela loših kredita u ukupnim kreditima, do kojeg je došlo u prvom tromjesečju ove godine, kada je ukupan odnos loših kredita dosegnuo nivo od 17,14 posto svih plasmana. Ovakva se kretanja, kažu iz HUB-a, mogu objasniti smanjenjem odnosom loših kredita preduzećima i rastom kredita državi.
Pritom podsjećaju kako je od 2013. pokrivenost loših kredita ispravkama vrijednosti i rezervacijama počela intenzivnije rasti zbog postroženih regulatornih zahtjeva HNB-a. Tako je ukupna stopa pokrića u četvrtom tromjesečju 2014. prešla 50 posto, a rast je nastavljen i u prvom kvartalu ove godine.
Najveći problemi s naplatom postoje kod kunskih kredita, gdje je udio ‘lošh’ kredita 19,06 posto. U posljednje im se vrijeme približavaju krediti uz valutnu klauzulu vezani uz švajcarski franak, s udjelom loših kredita od 18,75 posto.
Pritom iz HUB-a navode kako se kod stambenih kredita problem naplate javlja u više nego dvostruko većem procentu kod kredita vezanih uz franak nego kod kredita vezanih uz vrijednost eura – kod kredita vezanih uz franak udio loših kredita je 13,3 posto, a kod kredita vezanih uz euro 5,64 posto.
Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka, pak, u proteklih pet godina kontinuirano raste i prema zadnjim podacima dostiže 21,3 posto, što je jedna od najviših stopa među evropskim državama.
seebiz.eu
