U bliskoj budućnosti se vjerovatno očekuje pad dosadašnje profitabilnosti hrvatskih banaka do 40 posto, što je trenutno najviše u ovom vijeku. Zaključak je to analize pod nazivom ‘Zrna pijeska stvaraju planine – kako rast depozitnih stopa utiče na profitabilnost banaka?’, koju su na HNBlogu objavili Mate Rosan, viši savjetnik i Bono Beriša, stručni suradnik, oboje iz Uprava za makrobonitetnu politiku i finansijsku stabilnost Hrvatske narodne banke.
Kako navodi autorski dvojac, snažno povećanje tržišnih kamatnih stopa u uslovima pooštravanja monetarne politike povoljno se odrazilo na profitabilnost banaka u Hrvatskoj. Naime, povrat na kapital (ROE) hrvatskih banaka – najvažniji pokazatelj profitabilnosti – prošle je godine dosegao razinu od 16,9. Koliko su banke postale profitabilne govori podatak da je do sada najveći prinos na kapital, nešto preko 15, zabilježen u 2003. godini. Nakon 2007. i do 2022. godine ROE nije prelazio nivo od 10.
Kako objašnjavaju Rosan i Beriša, ovako visok nivo profitabilnosti uglavnom odražava visok nivo kratkoročnih likvidnih sredstava, uglavnom u vidu rezervi kod centralne banke, što donosi veće prinose zbog povećanja ključnih kamatnih stopa ECB. Rastu profitabilnosti doprinijela je i relativna sporost u podizanju depozitnih stopa.
– Banke su tako proširile svoje kamatne marže povećanjem kamatnih stopa na nove kredite i, u manjoj meri, na postojeće kredite, u poslovanju sa kompanijama i državom, gde je takođe značajno povećan neto prihod od kamata. S druge strane, razlika u kamatnim stopama u poslovanju sa stanovništvom ostala je relativno stabilna, pri čemu se kamatne stope ni na depozite ni na kredite nisu značajno mijenjale. Međutim, pomenuti trend je prvo zaustavljen, a potom i preokrenut krajem prošle godine – navodi se u analizi.
Međutim, snažno povećanje kamatnih stopa na oročene depozite stanovništva počelo je da utiče na profitabilnost banaka krajem trećeg kvartala 2023. godine. Kamatne stope na oročene depozite stanovništva počele su snažnije rasti od septembra 2023. godine, sa vremenskim odmakom u odnosu na stope na oročene depozite preduzeća, koje su snažno porasle u prvoj polovini prošle godine. Autori smatraju da su povećanju kamata na štednju doprinijela dva razloga: emisija državnih obveznica i trezorskih zapisa te nastojanje pojedinih banaka da povećaju svoje tržišne udjele, prenosi Lider.
Uprkos vidljivom porastu kamatnih stopa na nove oročene depozite, troškovi kamata banaka do sada su samo blago rasli jer su kamatne stope na prekonoćne depozite i dalje veoma niske, dok su udjeli oročenih depozita u ukupnim depozitima i dalje relativno niski u odnosu na najveće zabilježene nivoe, ističu Rosan i Berisha.
– Konkretno, učešće oročenih depozita u ukupnim depozitima preduzeća povećano je prošle godine sa 6,8 odsto na 23,9 odsto, što je i dalje značajno ispod nivoa koji je ovo učešće bilježilo u periodu visokih depozitnih stopa do prije deset godina. S druge strane, udio oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva tek je nedavno počeo blago rasti i krajem prošle godine dostigao je 27 posto, čime je tek počeo zatvarati jaz na maksimalnih 80 posto zabilježenih u prve polovine prošle decenije – prema autorima analize.
Prema njihovom mišljenju, intenzitet smanjenja dobiti zbog većih troškova kamata najviše će zavisiti od brzine štednje sa prekonoćnih depozita na oročene depozite. Međutim, u prethodnoj deceniji bankarski sistem bilježi samo obrnuti proces, odnosno smanjenje učešća oročenih depozita u ukupnim depozitima pod uticajem pada kamatnih stopa. Stoga su Rosan i Beriša razmatrali širok spektar scenarija u simulaciji, počevši od onih u kojima trenutni udjeli ostaju nepromijenjeni, pa sve do scenarija u kojima se dionice brzo vraćaju na povijesne maksimume.
Profitabilnost banaka u scenariju održavanja udjela oročenih depozita na postojećem nivou, uz blago dodatno povećanje kamatnih stopa na depozite na nivou sistema (tri posto na oročene depozite stanovništva i 3,5 posto na oročene depozite privrede), suočila bi se sa pad nominalne dobiti od oko 248 miliona eura, što je oko 14 posto procijenjene dobiti za 2023. godinu. U drugom marginalnom scenariju, u kojem bi se udjeli oročenih depozita vratili na maksimalne historijske nivoe, dobit banaka bi se snažno smanjila, čak i za više od 1,1 milijardu eura, što je više od 60 posto procijenjene prošlogodišnje dobiti. Međutim, ovaj scenario se ne čini posebno vjerojatnim u kratkom roku, pa se vjerovatnijim mogu smatrati scenariji u sredini posmatranog raspona prema kojima bi se profitabilnost od 2023. godine mogla smanjiti između 20 i 40 posto nominalne dobiti.
Nastavak rasta prihoda od kamata u uslovima povišenih tržišnih stopa mogao bi donekle ublažiti nepovoljan rast kamatnih rashoda na profitabilnost. Postepeno dospijeće postojećih kredita, odobrenih po niskim kamatnim stopama i rast kamatnih stopa na kredite stanovništvu sa varijabilnim kamatnim stopama, nastaviće da doprinose kamatnim prihodima banaka. Međutim, uticaj povećanja troškova kamata trebao bi biti veći od potencijalnog povećanja prihoda od kamata, budući da stanovništvo ima znatno veći iznos depozita u odnosu na uzete kredite, a posebno u odnosu na kredite sa promjenjivom kamatnom stopom na kratak rok, naglašavaju. autori analize.
– Naime, relativno visoko učešće kredita stanovništvu odobravano je sa fiksnim kamatnim stopama do dospijeća ili sa višegodišnjim periodom fiksiranja kamatnih stopa. Dakle, relativno je malo postojećih kredita čija se stopa može promijeniti u kraćem periodu, što se pozitivno odražava na prihode od kamata. Konačno, efekti rasta troškova kamata mogli bi biti nešto manji od procijenjenih čak i ako kamatne stope ostanu na nižim nivoima od gornjeg dijela raspona zbog inercije depozita, odnosno nespremnosti štediša da pomjere depozite zbog razlika u kamatama – zaključuje Rosan i Beriša.
Izvor: SEEbiz
