Kada je Mađarska prije tri godine (jula 2015.) podigla ogradu na granici sa Srbijom kako bi spriječila migrante iz Azije da stignu u Evropsku uniju, bilo je jasno da će sve veći broj migranata, uglavnom izbjeglica iz kriznih područja u Aziji, potražiti nove puteve za odlazak u zapadne zemlje.
Ubrzo je uspostavljena „nova balkanska ruta“, koja iz Azije i Afrike, preko Grčke, Albanije, Crne Gore i Srbije vodi u Bosnu i Hercegovinu, državu koja sa EU (Hrvatskom) ima granicu dugu više od 1.000 kilometara, prenosi “Dojče vele”.
Krajem 2017. i početkom 2018. godine počeli su da stižu izvještaji o povećanom prilivu ilegalnih migranata u BiH. U tu zemlju u sve većem broju počinju da dolaze migranti iz Pakistana, Avganistana, Sirije, Iraka, kao i država sjeverne Afrike. Iz Azije se do BiH, prema svjedočenjima migranata iz Pakistana i Avganistana, putuje i po dvije godine, pri čemu se krijumčarima i korumpiranim službenicima daju velike svote novca.
Migranti granicu između BiH i Srbije, odnosno BiH i Crne Gore, prelaze na više lokacija, nakon čega se upućuju u unutrašnjost, u Sarajevo i prema krajnjem zapadu zemlje – do Velike Kladuše i granice s Hrvatskom. Migranti su u Sarajevu nedavno podigli i šatorsko naselje u centru grada, nakon čega su ih vlasti prebacile u izbjeglički centar Salakovac kod Mostara.
Politički analitičar i nekadašnji saradnik Međunarodne grupe za krize (ICG) Srećko Latal smatra da BiH, poput ostalih balkanskih zemalja, nije u stanju da se samostalno nosi s tim problemom.
„Evidentno je da se BiH, zbog svoje unutrašnje situacije, još teže nosi s tim problemom u odnosu na susjedne zemlje jer, pored ekonomskog, bezbednosnog i humanitarnog aspekta, ima naglašene i dodatne političke i etničke elemente. Bez ozbiljnije pomoći EU, bojim se da će BiH i ostatak Balkana, tokom ove godine još dublje ući u migrantsku krizu sa potencijalno ozbiljnim posljedicama“, kaže Latal za DW.
Praksu zatvaranja granica za migrante prva je uvela Mađarska praveći ograde na granici sa Srbijom.
Latal upozorava da će i BiH, htjela to ili ne, morati da slijedi primjer ostalih zemalja. „Ako dođe do zatvaranja granica, prije svega hrvatskih, vrlo je izvjesno da će BiH morati da pokuša da zatvori svoje granice, prvenstveno istočne. Sada je veliko pitanje, imajući u vidu karakterističan teren na Balkanu, da li je tako nešto uopšte moguće u potpunosti uraditi, bilo između BiH i Hrvatske, bilo između BiH i Srbije, odnosno BiH i Crne Gore. Potrebna je mnogo konkretnija, brža pomoć EU“, zaključuje Latal.
