Nova izbjeglička kriza mogla bi da uzdrma Evropu, a posebno zemlje Zapadnog Balkana jer su države EU zatvorile granice. Prema posljednjim podacima, od šest do deset miliona migranata nalazi se u okruženju i čeka svoju šansu da se domogne neke od evropskih zemalja.
Crna Gora i zemlje okruženje su tranzitna zona, ali je ključno pitanje gdje će završiti izbjeglice koje preko Crne Gore krenu ka zemljama Evropske unije kada im je ta EU zatvorila vrata. Nameće se još jedno pitanje: Da li bi veliki broj migranata mogao da destabilizuje Crnu Goru i region?
Sagovornici CdM-a različito gledaju na ova dešavanja. Dok jedni tvrde da je ovo osjetljiv region i da bi migranstka kriza mogla da uzdrma region pa samom tim i Crnu Goru, drugi poručuju da je sve pod kontrolom i da ništa za sada ne ukazuje da će doći do značajnijeg priliva migranata.
Vojni analitičar i stručnjak za bezbjednost Aleksandar Radić za CdM ističe da za nas na Balkanu, novi veći talas migranata može biti ključni faktor destabilizacije i mogao bi Zapadni Balkan da gurne u bezjednosnu krizu.
“Balkanu jedino što ne treba je pritisak. Siromašne su ovo države, nedovoljno izgrađene institucije. Angela Merkel je više puta iznijela da bi migranstka kriza mogla da bude faktor koji može Balkan da gurne u ozbiljne probleme. Pesimista sam jer je jasno da dolazi sve više ljudi”, jasan je Radić.
EU ucjenjuje?
On je upozorio da ovo pitanje može da bude delikatno zbog toga što su zemlje okruženja kandidati za članstvo u EU.
“Pitanje je li neko u EU misli da balkanske zemlje treba da prihvare veći broj migranata i da to bude neka vrsta cijene za pristupanje EU. Ti bilo negativno i sa bezbjednosne strane bi dramatično ugrozilo naš region, jer smo mnogo slabiji nego što to izgleda i nemamo mehanizme amortizacije kao EU”, kazao je Radić za CdM.
On je dodao da je EU na neki način kada govorimo ovom pitanju već ucijenila zemlje regiona.
“Nemoguće je od zemalja bivše Jugoslavije sada tražiti da čine ono što niko drugi nije spremna da učiini. Jasno je kako se Mađarska postavila koja odbija da prihvati migrante. No, ako bismo mi slijedili primjer Mađarske, bili bismo kažnjeni od EU. Rješenje je tu između. Neće biti lako”, istakao je on.
Crna Gora nije zemlja destinacija
Šefica Međunarodne organizacije za migracije za Crnu Goru (IOM) Dušica Živković za CdM tvrdi da trenutna statistika ne ukazuje da će doći do nekog značajnijeg povećanja priliva migranata.
“Crna Gora je pripremila plan reagovanja u slučaju većeg priliva, ali ne očekujemo da će biti potrebno da se taj plan i aktivira. U Crnoj Gori je trenutno smješteno oko 150 migranata”, kazala je ona za CdM.
Komentarišući pisanje medija da oko 10 miliona migranata traži “svoje mjesto u nekoj od zemalja Evrope”, Živković kaže da oni traže mjesto u nekoliko zemalja Evropske unije.
“Crna Gora nije zemlja destinacija, migranti se u Crnoj Gori zadržavaju svega nekoliko dana”, zaključila je ona.
Prihvatili do pet migranata
Da podsjetimo, Vlada Crne Gore je početkom septembra, uvažavajući principe humanosti i solidarnosti sa ljudima u nevolji kao tradicionalne vrijednosti crnogorskog društva potvrđene mnogo puta u našoj istoriji, odlučila da na molbu Italije prihvati do pet migranata sa broda Dićoti.
U BiH oko 4.000 ileganih migranata
Prema podacima Evropske komisije na području BiH trenutno se nalazi između 3.500 i 4.000 ilegalnih migranata od kojih se većina smjestila uz granicu s Hrvatskom.
Uz hrvatsku granicu smjestilo se oko 3.350 migranata i to oko 2.500 u Bihaću, 700 u Velikoj Kladuši i oko 150 u Cazinu.
Vojska i policija zajedno
Da je granicu potrebno dodatno zaštititi od ilegalnih prelazaka potvrdilo je i to što pripadnici Vojske Crne Gore od nedavno štite državnu granicu prema Albaniji angažovani su u kontroli pograničnog pojasa i u zoni graničnog prelaza Božaj. Granicu kontrolišu mješovite patrole Uprave policije i Vojske Crne Gore, prvenstveno u cilju sprječavanja ilegalnih prelazaka državne granice sa Albanijom, ali i drugih nezakonitih radnji na granici i u pograničnom pojasu.
CdM
