Ministarstvo finansija sa domaćim bankama i dalje pregovara o kreditima i čeka finalne ponude za otkup šestomjesečnih državnih zapisa. No, izvjesno je da će do kraja mjeseca Vladi dostaviti predlog budžeta i zaduženja za 2023. godinu.
To je rečeno portalu Bankar.me iz resora kojim rukovodi ministar mr Aleksandar Damjanović.
Nakon što je prošle sedmice sa guvernerom Centralne banke Crne Gore dr Radojem Žugićem predvodio državnu delegaciju na godišnjoj skupštini Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Vašingtonu, samo deset dana prije roka za završetak Nacrta zakona o budžetu za 2023. godinu sa pratećim predlogom zaduženja, još nisu okončani svi pregovori oko zaduživanja države kod domaćih finansijskih institucija.
Na osnovu rebalansa budžeta koji je usvojen krajem septembra, za koliko-toliko normalno funkcionisanje država mora u ovoj godini da obezbijedi dodatnih 350 miliona eura. Zbog različitih ograničenja, niza izuzetno nepovoljnih okolnosti koji su spolja i iznutra oslabili crnogorsku ekonomiju, te najave globalne recesije koja će potrajati cijele naredne godine, država i dalje traga za nedostajućim sredstvima.
„U kontekstu aktuelne globalne ekonomske krize, o kojoj se intenzivno diskutovalo i na samitu MMF i SB u Vašingtonu, preporuke finansijskih stručnjaka su u najvećoj mjeri bile usmjerene na povećanje opreza prilikom sklapanja budućih finansijskih aranžmana – imajući u vidu da je crnogorska ekonomija, kao mala i otvorena, posebno osjetljiva na eksterne šokove i neizvjesnosti tržišta. Dodatna preporuka išla je u smjeru racionalizacije potrošnje i povećanja prihodne strane budžeta kroz suzbijanje sive ekonomije, nelegalne trgovine duvanskim proizvodima, kao i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije“, podsjećaju iz MF.
Detalji – za 10 dana
Potraga za sredstvima počela je mnogo prije samog rebalansa budžeta, još u avgustu, kada su počele prve konsultacije MF sa domaćim bankarskim sektorom. Uz kreditne aranžmane koje, zbog međunarodnih ograničenja, ne mogu preći 150 miliona eura, preostalih (barem) 200 miliona trebalo bi da bude obezbijeđeno kroz državne zapise.
„Rebalanskom budžeta definisan je i fiskalni prostor za zaduživanje do kraja godine, dok ćemo sa izradom budžeta za narednu godinu imati jasnu sliku o nedostajućim sredstvima i potencijalnim aranžmanima. Kada je riječ o konkretnim aranžmanima, MF trenutno prikuplja ponude domaćih banaka za plasiranje državnih zapisa – okvirno na period od šest mjeseci – dok su u toku i pregovori za sklapanje klasičnih zajmova“, stoji u odgovoru resornog ministrastva.
Ovaj vid zaduživanja protekle dvije godine nije korišten zbog zaduženja od čak 750 miliona eura u decembru 2020. godine, na samom početku mandata prošle, 42. Vlade. Za razliku od obveznica, zapisi predstavljaju zaduživanje na kraći rok koje je jeftinije. U slučaju dospijeća za pola godine, odnosno 182 dana, kao garant sigurnosti vraćanja sredstava domaćim bankama može biti i potencijalna podrška SB kroz Development Policy Loan – DPL (Kredit za razvojne politike) na osnovu kojih se brzo stiže do sredstava namijenjenih određenim razvojnim potrebama.
„Sa SB su aktuelni pregovori oko kreditne podrške za narednu godinu u vidu DPL aranžmana, odnosno zamja zasnovanog na razvojnim politikama koji će ne samo olakšati pitanje finansiranja budžetskih potreba, već će dati pozitivan signal drugim investitorima i bankama da su crnogorske javne finansije stabilne i održive“, rečeno je portalu Bankar.me iz MF.
No, detalji o pojedinim budućim zaduživanjima biće poznati najdalje za deset dana, pošto je priprema predloga budžeta za narednu godinu u samoj završnici.
„Ministarstvo finansija aktivno radi na pripremi Nacrta zakona o budžetu Crne Gore za 2023. godinu i, u skladu sa zakonski definisanim rokom – do kraja oktobra, materijal će uputiti Vladi na dalje razmatranje. Odluka o zaduživanju prati Nacrt budžeta, te će se o ovim dokumentima istovremeno diskutovati“, naveli su iz resornog ministarstva.
Bankar.me
