Potrošački kredit je sastavni dio savremenog društva koje karakteriše masovna potrošnja, i jedna je od najbitnijih finansijskih usluga u modernim ekonomijama, te kao takav ima veliki broj ekonomskih, socijalnih i pravnih aspekata. Ovaj kredit ima veliko ekonomsko značenje jer omogućava potrošnju stanovništvu iznad njihove mogućnosti, što za osnovni rezultat ima povećanje tražnje. Unapređujući potrošnju te samim tim i proizvodnju, potrošački kredit uveliko doprinosi podizanju životnog standarda i ekonomskom prosperitetu društva.

Potrošački kredit je tip kredita koji finansijske institucije odobravaju građanima pod posebnim uslovima, a najčešće služe za ličnu potrošnju građana, npr. kupovina na rate. To je kredit namijenjen pojedincima, najčešće bez ili sa niskim kolateralom, za lične, porodične odnosno domaćinske svrhe.

Potrošački krediti mogu biti namijenjeni kupovini: namještaja, računara i računarske opreme, bijele tehnike, građevinskog materijala i građevinske stolarije, tehničkih uređaja, automobila, skutera, plovila, ili pak plaćanju usluga: turističkih, obrazovnih, stomatoloških, zdravstvenih, u svrhu adaptacije stambenih objekata u vidu uvođenja solarnog grijanja ili termo izolacije i sl…

Ovi krediti se odobravaju za tačno definisanu svrhu i to ih čini namjenskim kreditima. Namjena je jasno definisana profakturom prodavca, a klijent je u obavezi da sredstva iz kredita upotrijebi u tu namjenu. Najčešći slučaj odobravanje ovih kredita jeste kupovina roba i plaćanje usluga od firmi sa kojima je Banka zaključila Ugovor o poslovnoj saradnji, i u tom slučaju se sredstva isplaćuju direktno na račun prodavca.

Kao i kod drugih kredita, potrebno je ispitati uslove kreditiranja, visinu kamatne stope, kao i druge troškove koji ulaze u ovaj kredit. Krediti su u ponudi za redovne klijente banaka sa dokazivim primanjima, tj. zaposlene građane koji ostvaruju prihod iz stalnog radnog odnosa, kao i za penzionere-korisnike penzija Fonda PIO Crne Gore. Maksimalno opterećenje plate/penzije uz ostale kreditne obaveze jeste do 50 odsto. Uobičajeno dospijeće potrošačkih kredita je do pet godina, dok se u zavisnosti od svrhe makismalni iznos kredita koji odobravaju crnogorske banke kreće između 10 i 20 hiljada eura.

Rezultati jednog prošlogodišnjeg istraživanja Erste Grupe o navikama štednje kao i o motivima za uzimanje kredita, sprovedenog u 12 zemalja Istočne Evrope (a koje je prezentovano na našem portalu), pokazuju da Crnogorci generalno ne gledaju blagonaklono na značaj štednje, dok se značajno ističu prema odlučnosti da uzmu kredit. Čak 45 odsto ispitanika je priznalo da je nekad bilo zaduženo kod svoje banke, dok je značajan procenat i onih (čak 29 odsto) koji se zadužuju na druge načine. Vrlo zanimljiv je podatak da bi se čak 15 odsto naših sugrađana najradije, među ispitivanim nacijama, namjenski zaduživali za putovanja, odjeću i cipele.

Regulisanje potrošačkih kredita je veoma aktuelna tema, kako na domaćem tako i na međunarodnom nivou. Pravni okvir kreditiranja potrošača u našoj zemlji zahtijeva dogradnju, naročito ako se ima u vidu potreba harmonizacije našeg prava sa pravom Evropske unije.

Zakon o potrošačkim kreditima se još uvijek nalazi u skupštinskoj proceduri i trebalo bi da dođe na red do kraja drugog kvartala ove godine, a koji bi u potpunosti trebalo da prenese EU legislativu o potrošačkim kreditima i koji će prvi put ovu oblast urediti na cjelovit način. Izrada novog zakona bila je neophodna da bi se obezbijedila efikasnija zaštita potrošača i osiguralo njihovo povjerenje, imajući u vidu intenzivan razvoj bankarskog tržišta u Crnoj Gori, sa sve većim brojem subjekata koji nude nove kreditne instrumente.

Ovim zakonom se propisuje da je kreditor dužan da prilikom oglašavanja koje se odnosi na ugovor o kreditu, a sadrži kamatnu stopu ili druge iznose koji se odnose na troškove kredita za potrošača, na jasan, sažet i vidljiv način, pruži naročito sljedeće informacije:

1. kamatnu stopu sa pojedinostima o svim naknadama uključenim u ukupne troškove kredita za potrošača;
2. ukupan iznos kredita;
3. efektivnu kamatnu stopu;
4. trajanje ugovora o kreditu;
5. kod kredita u formi odloženog plaćanja za određene stvari ili usluge, cijenu za gotovinsko plaćanje i iznos svakog predujma , i
6. ukupan iznos koji potrošač treba da plati i iznos mjesečnog obroka.

Zakonskom verzijom su predviđene i kazne, a između ostalih propisuje se kazna od 3.000 do 20.000 eura za kreditora ili kreditnog posrednika ako oglašavanje o potrošačkom kreditu ne sadrži sve informacije kako predviđa zakon.

Koncept potrošačkog kredita izmijenio je tradicionalno shvatanje da prvo treba da se štedi pa kupuje. Tako je potrošački kredit postao posredna štednja, a takav način života lako navodi na zaključak da savremeni čovjek živi na kredit. To je zamka i vrtlog u koji se lako upadne, a koja se pažljivim pristupom obje strane u kreditnom procesu, mora izbjeći.

 Aleksandar Šćekić za Bankar.me