Najave i posjete za prva četiri mjeseca govore da ćemo imati dobru sezonu, a od početka godine bilježimo rast i do 40 odsto – ističe za Pobjedu potpredsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Luka Bulatović. Da li je to rezultat dešavanja u svijetu koja nam idu naruku ili su ljudi željni da putuju poslije korone ne zna da objasni.

Razvijati sjever

Ukazuje da će se razvijati u pravcu cjelogodišnje turističke destinacije, za šta je potrebno imati ozbiljnu nacionalnu avio-kompaniju i razvijen sjever.

– Treba da se povežemo sa svim evropskim destinacijama i da imamo ozbiljnu flotu od minimum deset aviona. Kad čujem da imamo jedan ili dva aviona srce me boli. Sa druge strane ako nijesmo cjelogodišnja destinacija ni avio-kompanija ne može biti rentabilna – smatra Bulatović i ističe da je krajnji rok da se odluči šta sa aerodromima – dati ih pod koncesiju ili ulagati u njih, jer su neophodni novi servisi.

– Bjelasica će uskoro imati 20.000 smještajnih kapaciteta i moramo da imamo brzu dostupnost do planinskih centara. Kad uporedite Kolašin i Kopaonik… mi već sada imamo bolju šansu da dovedemo ljude iz Zapadne Evrope. Brže nego ijedan skijaški centar – objašnjava Bulatović dodajući da će, ako napravimo aerodrom, gosti za 45 minuta biti na skijalištu.

– Treba nastaviti razvoj skijališta agresivnije i prilagoditi infrastrukturu novim i budućim hotelima. Bez razvijenog sjevera nema daljeg napretka – tvrdi Bulatović, koji tvrdi da će žičara u Boki rasteretiti saobraćaj, posebno turista sa kruzera.

– Apelujemo da se nađe način da se ljudima koji su dokazani u turizmu nađe šansa i da mladi ljudi uz njih uče. Ne može se forsirati neko ko nije provjeren – smatra Bulatović dodajući da država mora ulagati u ljude da prošire djelatnosti i da uz to razvijaju i proizvodnju hrane.

Ove godine, kako najavljuje, najviše ćemo na sjeveru imati Izraelaca čak 100.000 posebno na raftingu.

– Da imamo razvijene avio-konekcije sa Izraelom na aerodrom Podgorica bilo bi ih duplo više, što dovoljno govori o našim nedostacima. Ti letovi su sada uglavnom ptrema Tivtu, a Izraelci baš ne vole more već zeleni turizam tako da odmah idu na sjever. Žele da vide naše planine, rijeke kanjone… – kazao je Bulatović i dodao da se vraćaju i Kinezi, koji dolaze preko Budimpešte, odnosno preko niskobudžetne kompanije Viz er.

– Odbor za turizam PKCG posjetio je predstavništvo Viz era jer je njihova strategija da se okrenu Jugoistočnoj Evropi. To smo prenijeli na sve adrese i nadam se ćemo zajedničkim naporima Mađarsku i Crnu Goru bolje da povežemo – ističe Bulatović.

Konkurencija

Tvrdi da smo konkuretniji od Hrvatske, ali da Albanija preuzima dio kolača, jer imaju bolje avio i drumske konekcije.

– Definitivno moramo naći način da ojačamo. Da sagledamo i skupimo snagu i organizujemo se što bolje u narednih četiri – pet godina kako bismo mogli nešto da planiramo i dođemo do cilja da budemo cjelogodišnja destinacija – poručio je Bulatović i istakao da moramo naći ljude iz struke koji će ukazati na pravce razvoja, jer imamo ozbiljne resurse koje moramo valorizovati poštujući evropske i ekološke standarde.

– Ovoj zemlji se moramo posvetiti i zajednički raditi na svemu – zaključio je Bulatović.

Ako ovako nastavimo ostaćemo bez domaće hrane i naših radnika

Bulatović kaže da ćemo, ako ovako nastavimo, ostati i bez domaćih radnika i bez naše hrane.

– A ako toga nema, nema ni napretka. Moramo se okrenuti proizvodnji i drugačije stimulisati poljoprivrednike. Zapošljavanje u javnoj upravi gdje se

ništa ne radi, a dobijaju plate, ne stimuliše ljude koji hoće da pokrenu svoj biznis. Političari moraju dobro sve da izvagaju, jer bez proizvodnje hrane i ljudi koji rade u turizmu zaustavićemo razvojnu granu koja generiše i pokreće sve ostalo – poručuje Bulatović.

Radna snaga veliki problem

Radna snaga, ističe Bulatović, predstavlja veliki problem.

– Dosta ljudi ide van zemlje. Mislim da se ovdje može bolje zaraditi, ali da se moraju potruditi i poslodavci i zaposleni. Konobaru u Hrvatskoj nije nigdje radno vrijeme osam, nego 14 sati, pa će, uz plaćene troškove smještaja, dobiti veću platu. ali sa puno više truda. Da tako rade ovdje, isto bi zaradili – smatra Bulatović.