Otkriveno je pranje novca u iznosu od par biliona dolara, u čemu se posebno istakla Dojče banka i to nikoga ne čudi – divovska banka iz Frankfurta kao da se trudi da je nijedan skandal ne zaobiđe, piše Dojče vele.
U posljednje vrijeme slegla se prašina oko Dojče banke, par godina nije bilo novih optužbi niti kazni i djelovalo je da je direktor Kristijan Seving, otkako je došao na funkciju prije dvije godine, donio ono za čime su u oblakoderima frankfurtske bankarske četvrti odavno žudjeli: mir i reforme.
Pročitaj još: Dojče banka pozajmila Trampu dvije milijarde dolara uprkos bankrotima
Pročitaj još: Dojče banka odbila da objavi informacije o poslovima sa Trampom i njegovim kompanijama
Ali sada je sa tim svršeno. Dokumenti koji su procurili iz američke finansijske institucije poznati kao FinCEN fajlovi pokazuju da je Dojče banka kod mogućeg pranja novca bila u samom svjetskom vrhu.
Niz velikih banaka je između 1999. i 2017. obradio transakcije klijenata u vrijednosti od dva biliona dolara, iako su i same banke sumnjale u porijeklo novca. Tako su kriminalci, diktatori i oligarsi prali pare, navodi DW.
Kritike na račun Dojče banke ponovo su žestoke. Ta kuća sa tradicijom od 150 godina ponovo se vraća u spiralu u koju je zapala tokom finansijske krize 2007/08, navodi DW.
Sva posrnuća Dojčebanke
Kao prvo, hipoteke u SAD – Dojče banka je u Americi učestvovala u stvaranju svjetske krize. Kao i mnoge druge banke, gigant iz Frankfurta je otkupljivao loše hipoteke na nekretnine, pakovao ih u komplikovane finansijske proizvode i tako nudio na tržištu, tobože kao sigurnu investiciju. Kada je tržište nekretnina kolabiralo, sve te hartije od vrijednosti postale su bezvrijedne.
Pri tome se Dojče banka u poslovnom smislu opkladila da će doći svjetski finansijski sunovrat, i tako zaradila puno novca. Zbog mutnog poslovanja je u SAD još 2013. morala da plati 1,9 milijardi dolara, a 2017. čak 7,2 milijarde.
Drugi skandal je pranje novca u Rusiji. Prema saznanjima istražitelja, banka je od 2011. preko poslova sa akcijama prala prljave ruske rublje u vrijednosti od deset milijardi dolara. Američke službe su se zainteresovale jer su se transakcije odvijale u dolarima. Kazna je ovog puta iznosila 600 miliona dolara.
Kako danas znamo, ta epizoda sa pranjem novca bila je samo vrh ledenog brijega.
Na popisu posrnuća Dojče banke nalaze se i manipulacije sa kamatama. Referentne kamatne stope poput Euribora i Libora određuju pod kojim uslovima banke međusobno pozajmljuju novac u evrima ili drugim valutama.
Prije sedam godina je Evropska komisija odredila kaznu od 1,7 milijardi dolara protiv šest međunarodnih banaka jer su manipulisale kamatnim stopama. Najveći dio kazne morala je da plati upravo Dojče banka, čak 725 miliona eura. A onda je britanskim i američkim institucijama morala da plati još 2,5 milijarde dolara.
Povreda američkog embarga – jednostrane američke sankcije protiv Irana zadale su glavobolje mnogim evropskim firmama, pa i bankama. EU ne podržava sankcije, ali je bankama američko tržište toliko važno da će se uvjek prije odreći poslova sa Iranom. No Amerikanci su uhvatili Dojče banku da ipak radi sa Iranom pa je ova 2015. morala da plati 260 miliona dolara kazne. I još je i dobro prošla – Amerikanci su njemačkoj Komercbanci razrezali 1,4 milijarde dolara.
Seksualni predator kao klijent – “bila je teška greška što smo 2013. prihvatili Džefrija Epstina kao klijenta”, tiho je saopštila Dojče banka ovog ljeta, kad su njujorške finansijske institucije razrezale kaznu od 150 miliona dolara jer je njemačka banka znala za Epstinovu “strašnu kriminalnu priču”, ali nije reagovala na “redovno sumnjivo podizanje novca sa računa”.
Milijarder Epstin, koji je prošle godine oduzeo sebi život u zatvoru, bio je osuđen za seksualno zlostavljanje maloljetnika – novac sa računa u Dojče banci koristio je za svoje zločine.
Banka iz Frankfurta je bila upletena i u prethodno veliko pranje para koje je otkriveno. Dojče banka je bila korespondentna banka za Danske Bank – to znači da je danska kuća preko Frankfurta obavljala neke transakcije. A onda se otkrilo da je Danske Bank između 2007. i 2015. u Estoniji primila oko 200 milijardi eura sumnjivog novca.
I u tom slučaju je njujorški finansijski nadzor prebacio Dojče banci da “nedovoljno dobro nadgleda klijente”. Banka iz Frankfurta je zatim morala da uloži milijardu eura u reformu unutrašnje kontrole, odsjeka u kojem danas radi oko 1.500 ljudi.
Pobrojani i drugi skandali nisu naškodili samo reputaciji banke sa velikom tradicijom već su sunovratile vrijednost njenih akcija na berzi. U desetogodišnjem periodu je akcija izgubila tri četvrtine vrijednosti. Blagi oporavak u posljednje vrijeme možda je uništen novim skandalom. U ponedjeljak je akcija Dojče banke bila najveći gubitnik berze sa padom od sedam odsto, navodi DW.
