Bankarski analitičari i ekonomski komentatori vodećih medija poput Wall Street Journala, Financial Timesa i Economista, očekuju ozbiljan krah ruske ekonomije prvog radnog dana onove sedmice, kada se otvore banke i tržišta kapitala. Pod uticajem žestokih sankcija i panike stanovništva, očekuje se da će od jutarnjih sati doći do naglog povlačenja štednje, urušavanja vrijednosti rublje i smrzavanja dijelova ekonomije.
Prema upravo objavljenoj analizi švedske finansijske grupacije SEB-a, “Rusija će ući u punu financijsku krizu”, a vrijednost rublje mogla bi se prepoloviti.
“Teško je predvidjeti monetarne tokove”, piše SEB u analizi, “no postoje jasni znakovi da će doći do velikog povlačenja novca iz banaka. Prema nekim indikacijama, rublja bi mogla pasti na 150, dakle građani bi za jedan dolar morali dati 150 rubalja, prema trenutnih 77”.
Očekuje se da će ruska vlada i Centralna banka odmah zamrznuti podizanje štednje i trgovanje na finansijskim tržištima, kako bi očuvali kakvu-takvu stabilnost.
Sankcije koje su Evropska unija, Velika Britanija, Kanada i Sjedinjene države nametnule Rusiji, poput ograničavanja izvoza, zamrzavanja imovine ruske elite i izbacivanja iz Swift sistema, uvelike će doprinijeti tome, ali još brutalnije su najavljene mjere usmjere protiv ruske Središnje banke, piše Financial Times.
Putinov plan za preživljavanje sankcija, koje je naravno očekivao, oslanjao se na devizne rezervne ruske Centralne banke. Ona raspolaže s preko 600 milijardi dolara u stranim valutama i zlatu, što je Putin namjeravao da iskoristi za održavanje vrijednosti rublje i stabilnost finansijskih tržišta. Međutim, zapadne zemlje dogovorile su se oko mjera kojima bi se te rezerve privremeno blokirale.
Radi se o izuzetno snažnom udaru za rusku ekonomiju. Više od trećine tog novca Rusija čuva u eurima, a gotovo polovina u eurima, dolarima i funtama, što znači da će Rusija ostati bez najmanje 300 milijardi dolara s kojima je planirana stimulirati ekonomiju i održavati kurs valute. Osim toga, piše Economist, blokada Centralne banke izuzetno je loš signal drugim vladama i investitorima, prenosi portal Buka.ba.
Dio novca nalazi se u Kini i u rezervama zlata, no nejasno je koliko brzo se zlato može prodati u ovakvom trenutku, piše Financial Times. Međutim, nije sigurno da će Kina biti oduševljena idejom skakanja u pomoć Rusiji. Kineske banke boje se sekundarnih sankcija, a zbog svojih ogromnih poslova širom svijeta, ne mogu sebi dopustiti distanciranje od eura ili dolara. Već su sada uvelike ograničile finansiranje otkupa ruske nafte, u strahu da ih ne dokuče sankcije.
Ako se blokada Centralne banke zbilja sprovede, kažu analitičari, ruska valuta ozbiljno će se strmoglaviti, a Rusija naći usred ogromne inflacije, potencijalnog urušavanja bankarskog sistema i međunarodne finansijske izolacije. Sve analize prije rata predviđale su da će se Putin relativno lako nositi sa sankcijama, upravo zbog deviznih rezervi Centralne banke; bez njih, matematika se itekako mijenja, prenosi Telegram.
