Predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden predstavio je u srijedu plan za investiranje u američku infrastrukturu koji je opisao kao „jedan u generaciji“ obećavši naciji, koja i dalje pokušava da se izvuče iz krize izazvane pandemijom, da će ulaganja vrijedna dva biliona dolara stvoriti „najsnažniju, najotporniju i najinovativniju ekonomiju na svijetu“.
Agencije ističu da će račun za Bajdenov „plan američkih radnih mjesta“ biti ispostavljen korporativnoj Americi kroz povećanje poreza, dok vlada stvara milione radnih mjesta gradeći infrastrukturu, uključujući puteve i mostove, suzbijati klimatske promjene i jačati usluge poput brige o starijima.
Predsjednik SAD je predstavljajući plan u Pitsburgu podsjetio da je bogatstvo svega jedan odsto Amerikanaca premašilo četiri biliona tokom pandemije, dok su milioni Amerikanaca ostali bez posla. „To samo pokazuje koliko je naša ekonomija postala poremećena i nepravedna“, kazao je Bajden.
“Nije uvijek bilo tako. Vrijeme je da se to promijeni“.
“To su ulaganja u Ameriku kakva se dešavaju jednom u generaciji, različita od svega što smo vidjeli ili uradili od kako je prije više decenija izgrađen međudržavni auto-put i od vremena svemirske trke“, kazao je Bajden.
Rekao je da se neće ustezati da kompanijama ispostavi račun i da će stati na kraj praksi u kojoj korporacije poput Amazona plaćaju mali ili skoro nikakav savezni porez.
Bajden ignoriše pozive da poveća porez bogatim pojedincima, makar za sada, ističu agencije. Umjesto toga, njegov plan podrazumijeva povećanje korporativne poreske stope na 28 sa sadašnjih 21 odsto i izmjene poreskog zakona koje bi onemogućila kompanijama da premještaju profit u inostranstvo. Bajden je kazao da cilj nije „targetiranje“ kompanija, već prevazilaženje podjela i i nejednakosti koje je pandemija samo pogoršala.
“Predlažem nacionalni plan koji vrednuje rad – a ne samo bogatstvo. Izgrađuje pravičnu ekonomiju koja svakome pruža mogućnost da uspije… Ekonomiju treba da gradimo odozdo na gore. Vol strit nije sagradio ovu zemlju nego vi, vrijedni radnici i sindikalisti. Svi su pozvani da učestvuju – bez obzira na razlike koje postoje među njima“, istakao je Bajden.
Poslovna zajednica u Americi podržala je obnovu infrastrukture, ali se očekivano usprotivila povećanju poreskih stopa tvrdeći da bi to moglo da podrije eventualni profit.
Nil Bredli, iz američke Trgovinske komore, kazao je da mada ta organizacija dijeli Bajdenove stavove po pitanju urgentnosti investiranja u infrastrukturu, njegov plan je „opasno pogrešno usmjeren“. „Snažno se protivimo povećanju opštih poreza jer će to usporiti ekonomski oporavak i nauditi konkurentnosti SAD na globalnom nivou“.
Zvaničnici Bijele kuće međutim poručuju da će plan dovesti do otvaranja miliona novih radnih mjesta, kako se zemlja bude udaljavala od upotrebe fosilnih goriva i borila protiv opasnih posljedica klimatskih promjena. Riječ je i o takmičenju protiv tehnologije i javnih investicija Kine, druge po veličini svjetske ekonomije, koja se brzo primiče dominatnoj poziciji SAD.
Paket koji je predstavio Bajden samo je prvi dio agende razvoja infrastrukture koja bi, ukoliko bude usvojena, dramatično promijenila američku ekonomiju. Bajden je kazao da će narednih nedjelja predstaviti drugi zakonodavni paket, nazvan „Plan američkih porodica“ koji će se fokusirati na ulaganje u zdravstvenu i porodičnu brigu i obrazovanje. Očekuje se da i te mjere makar djelimično budu finansirane oporezivanjem najvećih profitera.
Predlozi, koji će prema očekivanjima ukupno koštati četiri biliona dolara, po ambicioznosti su u ravni sa velikim ekonomskim i socijalnim programima koji su oblikovali 20. vijek a koje su sprovele administracije Frenklina Ruzvelta i Lindona Džonsona.
“Poput velikih projekata iz prošlosti, predsjednikov plan će ujediniti i mobilisati zemlju kako bi se suočila sa velikim izazovima našeg vremena: klimatskom krizom i ambicijama autokratske Kine“, navodi se u memorandumu Bijele kuće. „Krupno je, da. Smjelo je. Ali je izvodivo“, kazao je Bajden optmistično dok analitičari ocjenjuju da će eventualnom usvajanju plana u Kongresu prethoditi sukob epskih razmjera.
I demokrate i republikanci – kao i većina Amerikanaca – žele ulaganja u zapuštene puteve, mostove i drugu ključnu infrastrukturu.
“Gardijan“ međutim ističe da postoje duboke nesuglasice oko detalja – šta predstavlja “infrastrukturu“ koliko novca treba potrošiti i kako platiti investicije.
Taj sukob bio je prevelik i za Baraka Obamu i Donalda Trampa i oni nijesu ispunili obećanje da će obnoviti nacionalnu infrastrukturu.
Mič Mekonel, lider republikanaca u Senatu, kazao je u srijedu da bi svaki zakon koji predlože republikanci mogao biti „trojanski konj za masovno povećanje poreza“. Republikanci su kazali da neće podržati napore demokrata da ciljeve poput zastavljanja klimatskih promjena ili jednakosti uključe u zakon o potrošnji.
Bajden, koji je ranije ove nedjelje razgovarao sa Mekonelom o mjerama, kazao je daje moguće naći kompromis. Istakao je da je otvoren za alternativne predloge za plaćanje paketa za infrastrukturu ukoliko oni ne krše njegovo predizborno obećanje da neće biti podizanja poreza pojedincima koji zarađuju manje od 400 000 dolara godišnje.
Demokratska predsjednica Predstavničkog doma Nensi Pelosi je kazala da se ona nada da će plan za infrastrukturu biti usvojen do 4. jula, mada bi taj rok mogao biti probijen, budući da demokrate koje imaju tijesnu većinu u oba doma pokušavaju da se dogovore oko detalja.
Pandemija i rast nejednakosti uzrok radikalne promjene politike
Džo Bajden naizgled ne ostavlja utisak osobe koja koja bi se zalagala za tako radikalnu promjenu savezne politike. On je na javnu dužnost stupio 1970. kada je udio američkih radnika u nacionalnom prihodu bio na vrhuncu. Dugo je radio u demokratskom centru koji sada želi da transformiše, podržavajući zakone naklonjene bankama zbog čega je često kritikovan.
Međutim, on je postao predsjednik u godini kada su argumenti protiv vladinih intervencija koje je slušao kao senator i Obamin potpredsjednik iscrpljeni, ističe Rojters.
Mnoge ideje iz njegovog plana već godinama cirkulišu na univerzitetima i u drugim institucijama. Sajmon Džonson, profesor ekonomije sa MIT-a, u knjizi iz 2019. godine tvrdi da privatni kapital nikada ne može u potpunosti nadomjestiti državne investicije u infrastrukturu i komplikovana istraživanja.
“Zapanjili su me razmjeri i struktura“, kazao je Džonson govoreći o Bajdenovom planu.
“Izgleda da su prihvatili ideju da možete pojačati produktivnost, rast i proširiti to kroz zemlju uz prave javne investicije“, kazao je Džonson.
Plan predstavlja „veliki napor da se suzbije sve dublja geografska nejednakost u zemlji… demonstrira razumijevanje kako infrastruktura može stvoriti pristup i priliku – ili ih onemogućiti“, kazao je Kenan Fikri, direktor istraživanja Ekonomske grupe za inovacije.
Neke od starih Bajdenovih kolega, uključujući demokratskog ekonomistu Lorensa Samersa tvrde da je Bajden ipak pretjerao. On je komentarišući plan stimulansa u februaru priznao da postoji „ogromna patnja” ali je naveo da „plan nudi više od onoga što je neophodno“.
Drugi kažu da je vrijeme da se probudi liberalnije krilo demokrata, uspavano već decenijama, i zatraži od Bajdena da ode još dalje.
“Ovo nije ni približno dovoljno“, kazala je Aleksandra Okasio Kortez, demokratska kongresmenka iz Njujorka.
Izvor: Vijesti.me
