Od 2006. godine od kad je Crnogorski Telekom u većinskom vlasništvu Dojče telekoma bili u sitiuaciji da moramo da uskladimo korporativno upravljanje sa standardima koji su se primjenjivali u Dojče telekomu. Mi smo u startu uveli menadžment komitet. Sad je to dovedeno do nivoa da ne postoji ni jedna stavka koja se primjenjuje u EU a da se ne primjenjuje u Crnogorskom Telekomu, kazao je Pavle Đurović direktor Sektora za korporativno-pravne poslove Crnogorskog Telekoma na trećem i završnom panelu “Montenegro financial market” konferencije pod nazivom “Korporativno upravljanje”.
“U domenu transparentnosti, mi smo uveli i analist kol, poziv sa budućim akcionarima koje obavljamo kvartalno i u kojima objavljujemo podatke o stanju u kompaniji. to je praksa koja je tu nekoliko godina. Štos etiče usklašenosti sa standardima koji garantuju uspješno poslovanje mi imamo funkciju u korporativnoj organizaciji otvorene linije za žalbe”, kazao je Đurović.
Kada su u pitanju manjinski akcionari i korporativno upravljanje, tu je jednostavna stvar, jer je korporativno upravljanje, dobro korporativno upravljanje u funkciji ostvarivanja benefita za male akcionare, smatra Ivan Šćepanović predstavnik Udruženja manjinskih dioničara Crne Gore.
“Stvar djelovanja i rada malih akcionara je takva da oni na osnovu javno objavljenih podataka i izvještaja nformacije do kojih mogu doći, traže materijalu ukoji bi investirali. I tu investiciju rade da bi u određenom periodu imali neku financijsku dobit, povrat na svoju investiciju.
Pri tome, svi mi se nadamo, da će manažment u tom društvu kapitala (0:56) raditi po zakonu, savjesno, pošteno, imati jednak tretman (1:00) kako prema većijskim, tako i prema manjinskim akcionarima. I svi ti elementi koji su, možda ne na nivou udžbenika iz manažmenta, ali to su osnovni elementi korporativnog upravljanja, ono što male akcionare najviše zanima. Bez njegovog prisutstva i benefiti investiranja od strane strani malih akcionara će izostati”, kazao je Šćepović.
Ružica Bulatović, rukovodilac pravne službe u kompaniji Zetagradnja smatra da generalno kad pričamo o korporativnom upravljanju, ono se vezuje za akcionarska društva, upravo zbog odnosa upravljanja većinskog akcionara i manažmenta, ali je ono vrlo važno za aspekat i dio društva, a to je ono što je, kako je navela prepoznao zakonodavac.
“Nisu u obavezi DOO društva koja nisu u smjeslu zakona o računovodstvu i reviziji velika pravna lica. koja imaju organe upravljanja kao što imaju akcionarska društva, Zetagradnja je jedno od takvih društva i mora imati organe upravljanja i podijelu korporativnu, ali i prije nego što smo postali veliko pravno lice, kod nas je praksa, od kad smo osnovani od 1998. godine uvijek bila ta podijela vlasti. Imali smo struktura, vlasnička se nije mijenjala, vlasnik je jedan, ali je uvijek postojao izvršni direktor, odbor direktora i tako su se i odluke donosile. I to zapravo jeste jako važno za DOO društvo, jer vlasnik ima viziju, ima misiju razvoja poslovanja ali ne može uvijek donijeti sam odluku”, kazala je Bulatović.
