Kako svijet prelazi na održive modele poslovanja, banke imaju sve važniju ulogu u podršci zelenim investicijama i projektima koji smanjuju emisije štetnih gasova. U intervjuu za Pobjedu generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković “približava” specifične pogodnosti koje banke nude investitorima za zelene projekte, kao i ulogu koju banke u našem regionu mogu imati u ovoj globalnoj tranziciji. Pejaković ističe važnost zelenih, prelaznih obveznica i drugih finansijskih instrumenata koji pomažu u preusmjeravanju kapitala ka održivim ciljevima, kao i o tome kako bankarski sektor može podržati energetski efikasnu budućnost Zapadnog Balkana.

POBJEDA: Koje su specifične pogodnosti koje banke u svijetu nude investitorima koji ulažu u zelene projekte?

PEJAKOVIĆ: Očuvanje planete i smanjenje od rizika koje nose klimatske promjene zahtijeva promjenu postojeće paradigme finansija i prelazak na niskokarbonsku i održivu ekonomiju kroz svojevrsnu ,,zelenu“ tranziciju. Svaka tranzicija nosi određene izazove i zahtijeva ogromna finansijska sredstva, gdje su od posebnog značaja privatni izvori finansiranja.

Ono što imaju razvijene zemlje, a mi ne, jesu zelene obveznice koje se obično izdaju za finansiranje velikih, kapitalno intenzivnih, zelenih infrastrukturnih projekata kao što su energetska efikasnost, tranzit ili obnovljiva energija koji rezultiraju pozitivnim ekološkim ishodima, uključujući klimatske koristi. Ključni motivi za one koji se na ovaj način obrate tržištu kapitala jeste da se izdaju sa zelenom oznakom i da su zelene obveznice koje mogu pomoći u privlačenju novih ulagača, a istovremeno ističu ambicije održivosti izdavača.

Ima više vrsta zelenih obveznica, ali u kontekstu ove priče ukazao bih na tzv. prelazne obveznice (engl. „transition bonds“) koje osiguravaju finansiranje tzv. „smeđih“ industrija sa visokim negativnim emisijama kao što su rudarstvo, komunalne usluge i teška industrija. Zbog te izloženosti fosilnim gorivima, ti su sektori generalno isključeni iz prikupljanja kapitala na održivim finansijskim tržištima. Tzv. prelazne obveznice omogućuju preduzećima u tim sektorima prikupljanje kapitala namijenjenog prelazu na zelenije industrije.

POBJEDA: Kako banke mogu doprinijeti održivom razvoju i podsticati promjene u poslovanju prema principima održivosti?

PEJAKOVIĆ: Banke generalno igraju važnu ulogu u svemu. Od banaka se može očekivati da gledaju naprijed, vide rizike i procjenjuju ih. Tako da klijenti ovdje i sad shvate da je bolje sada da preduzmemo mjere kako bi počeli da poslujemo na održiv način. Već imamo na našem tržištu ponudu banaka gdje se klijentima nudi kartica napravljena od reciklirane plastike koja ima isti nivo kvaliteta i trajnosti kao ostale, ili stimulisanje klijenata da se instaliraju solarni paneli na krovovima, ili kvalitetniju izolaciju prilikom izgradnje biznis ili objekata za tržište. Uskoro možemo očekivati i objavu energetskog pasoša kao smjernicu za investiranje, onda finansiramo prelazak sa čvrstih goriva na zelenu energiju itd. Banke već daju kredite za kupovinu električnih i hibridnih vozila, gdje očekujemo pojačanu tražnju kad Vlada odluči, po ugledu na razvijene zemlje, da subvencionira kupovinu ovih automobila. Takođe, imaju u planu da unaprijede procese finansiranja kada je riječ o održivosti malih i srednjih preduzeća kroz ESG (Environmental, Social, and Governance) strategiju. U isto vrijeme, postoji i ograničenje onoga što banke mogu učiniti. Propisi bi bili od velike pomoći, kao što je obavezna energetska oznaka ili smanjenje rezervacija banaka za ovu vrstu plasmana, gdje ne mislim na povećanje opterećenja onih koji nijesu „zeleni“ već stimulisanje onih koji tome teže.

U cilju proaktivnosti banaka naglasio bih banku koja je potpisala principe odgovornog poslovanja, čime je postala prva crnogorska banka, članica Finansijske inicijative u okviru Programa životne sredine Ujedinjenih nacija. Svoju posvećenost ostvarivanju ciljeva održivosti pokazala je zvaničnim uključivanjem aspekta održivosti u svoju poslovnu strategiju. Ovi standardi podrazumijevaju potpuno novi set kriterijuma i smjernica za dobro korporativno upravljanje.

Imamo banku koja već duže vrijeme promoviše da „održivo“ nije samo ekološki ili „zeleno“ – održivo takođe pokriva društveni i upravljački aspekt u njegovom najširem smislu. Ilustrujući jednostavnim primjerom grupacije kojoj pripadaju, gdje je održivost integrisana svjesno i sistematski dugi niz godina, a to znači stvaranje zelenih proizvoda i smanjenje sopstvenog karbonskog otiska, podršku i promociju sporta i kulture, garantovanje jednakih mogućnosti, profesionalno i nezavisno korporativno upravljanje, brigu o zaposlenima i još mnogo toga.

POBJEDA: Kako klimatske promjene i potreba za dekarbonizacijom utiču na ulogu banaka u zemljama Zapadnog Balkana i koje konkretne mjere banke mogu preduzeti u cilju podrške održivom razvoju i zaštiti od klimatskih rizika?

PEJAKOVIĆ: Uloga banaka je velika, ali moramo da radimo i na svjesnosti javnosti o ovom procesu. Klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju i stvaraju brojne rizike za privrede, društva i ekosisteme. Umanjenje ovih rizika zahtijeva rad na drastičnom smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte u kombinaciji s mjerama za povećanje otpornosti na posljedice koje nastaju kao rezultat povećane koncentracije ovih gasova.

Šest ekonomija Zapadnog Balkana treba u sljedećoj deceniji da zajedno ulože najmanje 37 milijardi američkih dolara da bi građane i imovinu adekvatno zaštitile od štetnih i rastućih uticaja klimatskih promjena. Kroz izvještaj Svjetske banke ukazano je da nedjelovanje nije opcija za region Zapadnog Balkana, pošto je već pod snažnim uticajem klimatskih promjena. Tokom protekle decenije, poplave su neposredno pogodile dva miliona ljudi, a uz sve ekstremnije padavine njihove će se posljedice pogoršavati. Rastuću prijetnju predstavljaju i šumski požari, kojih je 2021. godine zabilježeno preko 1.500, za 21 odsto više tokom protekle decenije. Suše negativno utiču na poljoprivrednu proizvodnju, a toplotni talasi doprinose zagađenju vazduha. Podaci ,,Climate Central“ do 2050. godine ukazuju da nekretnine vrijedne 35 milijardi će biti pod vodom u Americi, dok prema drugoj studiji objavljenoj u sklopu ,,Race to Zero“, poljoprivredne kompanije i trgovci bi zbog klimatskih promjena mogle da izgube do 150 milijardi dolara vrijednosti do 2030. godine.

Za dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora u zemljama Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope i poboljšanje energetske efikasnosti zgrada potrebna su značajna ulaganja, kao i dugoročno finansiranje, u čemu će banke igrati ključnu ulogu. Na primjer, predviđeno je da se udio obnovljivih izvora u potrošnji električne energije poveća sa sadašnjih oko 30 na 50 odsto do 2030, a do 2050. godine na 75 do 85 odsto.

ESG bankarstvo u Udruženju banaka vidimo kao koncept bankarske djelatnosti, koji se zasniva na principima ekološke, društvene i korporativne odgovornosti prema sadašnjim i budućim generacijama, kao i na praktičnoj implementaciji inicijativa za postizanje održivog razvoja i drugih društveno značajnih vrijednosti. Možemo se pohvaliti da imamo banke u našem sistemu koje se već ponašaju u skladu sa ovim globalnim inicijativama.

POBJEDA: Koje mjere i inicijative preduzima vaše udruženje kako bi se povećala svijest banaka o značaju zelene ekonomije?

PEJAKOVIĆ: Udruženje banaka je sa Privrednom komorom i Evropskim savjetom za regionalnu saradnju prije dvije godine bilo suorganizator sastanka, gdje je učešće uzelo 78 participanata, iz institucija 13 država podržavalaca memoranduma potpisanog u Antaliji juna 2021. godine o saradnji Jugoistočne Evrope po principima zelene energije. Osnovna tema je implementacija ESG strategije, zelena energija i uloga privatnog i finansijskog sektora u održivom razvoju.

U cilju adekvatne pripreme, očekivanoj tehničkoj podršci i optimumu pripreme komercijalnih banaka za obaveze koje nam predstoje Udruženje banaka je ove godine postalo članica Mreže za održivo bankarstvo i finansiranje (SBFN), koju podržava Međunarodna finansijska korporacija (IFC). Riječ je o svjetskoj platformi za razmjenu znanja i izgradnju kapaciteta o održivom finansiranju za regulatore finansijskog sektora i granska udruženja tržišta u nastajanju i ekonomija u razvoju. Udruženje banaka se tako pridružilo zajednici koja okuplja 93 članice koje predstavljaju 71 državu, sa 68 bilijardi dolara ukupne aktive banaka na tržištima u razvoju.

Kako regulatorne, tako i u oblasti zelene energije imamo kvalitetnu saradnju sa CBCG. Sistemski, edukativno istakao bih inicijativu CBCG koja je sprovela konkurs za dodjelu ,,Zelene nagrade CBCG“ za 2024. godinu za najbolji rad iz oblasti uticaja klimatskih promjena na finansijski sistem. Na nivou UBCG se formira odbor za ESG preko kojeg ćemo sarađivati sa regulatorom na izradi mape puta finansijskog sektora ka održivim finansijama. Udruženje banaka je na sistemski važne banke već uputilo upitnik koji je verzija testiranog upitnika u regionu, a koja je usaglašena sa ogrankom Svjetske banke IFC-om gdje će povratne informacije biti osnov za smjernice daljeg rada i mape puta. Upitnik je univerzalan kako za banke tako i za firme, odnosno banke mogu da iskoriste za svoje klijente kao target grupu koja po standardima bi trebali da tretiraju poslovanje u skladu sa ESG standardima.

Kako koordinacioni okvir bude jačao, preduzimaćemo mjere za poboljšanje baze podataka utvrđivanjem klimatskih rizika i njihovom upotrebom kao osnovom za utvrđivanje i procjenu odgovarajućih mjera (ulaganja, projekata, programa itd). Na ovaj način će se postaviti temelji za sistemsko i iterativno planiranje adaptacije kroz identifikovanje klimatskih rizika i mogućnosti adaptacije u svrhu uspostavljanja dobro definisanog procesa planiranja koji će dovesti do poboljšanog rasta otpornosti.

POBJEDA: Kako udruženje banaka podržava razvoj povoljnih kredita namenjenih zelenim investicijama?

PEJAKOVIĆ: Klimatske krize najjače pogađaju one zemlje i zajednice koje imaju najmanje resursa za reagovanje i oporavak. Dobro je da vodeće zemlje svijeta razmišljaju o principu poznatom kao ,,gubitak i šteta“, koji podrazumijeva traženje od bogatih zemalja koje i jesu najveći, istorijski gledano, zagađivači, da plate ono što je u suštini reparacija za štetu nanijetu siromašnijim, ranjivim nacijama koje ne emituju mnogo ugljen-dioksida. N. Kovačević

Bez regulativa nema ni stimulisanja klijenata

POBJEDA: Koje su najveće prepreke sa kojima se banke suočavaju u promovisanju i plasiranju povoljnih kredita za zelene projekte?

PEJAKOVIĆ: Nepostojanje prateće regulative koja bi pospješila i stimulisala klijente da razmišljaju energetski efikasno i u pravcu dekarbonizacije. Smanjite troškove poslovanja za postojeća zelena preduzeća. Smanjite barijere za ulazak novih zelenih preduzeća.