Unija poslodavaca, Privredna komora i Ministarstvo ekonomskog razvoja saglasni su da osim eventualnog izostanka turista sa ovog tržišta, realno je očekivati i povećanja cijena goriva, što bi dovelo do novog talasa poskupljenja životnih namirnica.
Trenutni ratni sukobi u Ukrajini bi mogli da značajno naškode ekonomiji Crne Gore u mnogim segmentima. Kako je naša država dominantno orjentisana na turizam, a gotovo petina turista dolazi sa prostora Rusije i Ukrajine, ratna dešavanja mogla bi da značajno poremete turističku sezonu.
Iz UPCG navode da se crnogorska privreda nalazi u teškoj situaciji nakon pandemije, a situacija u Ukrajini prijeti potresima koji će prolongirati, inače, spor i težak oporavak.
“Teško je prognozirati dalja ekonomska kretanja, prvenstveno zbog činjenice da rat u Ukrajini donosi krizu koja se manifestuje kroz poremećaje na globalnom nivou, a čiji efekti zavise od trajanja i obima sukoba, kontra-mjera Rusije na sankcije kao i konkretnih ekonomskih politika i mjera podrške privredi koje će svaka država, na i naša, u narednom periodu donijeti”, navode iz UPCG.
UPCG podsjeća da iako su ekonomske veze sa Rusijom i Ukrajinom veoma važne, spoljnotrgovinska robna razmjena ne čini veliki dio u odnosu na njen ukupan obim.
“Za očekivati je da se globalni potresti na tržištu, manifestuju i kod nas i to u vidu rasta cijena prehrambenih proizvoda i goriva. Zbog toga će u narednom periodu, u slučaju eskalacije krize, biti neophodna hitna intervencija države i donošenje odluke o konkretnim mjerama da se privreda sačuva i ne opterećuje novim troškom poskupljenja”, poručuju iz UPCG.
Iz MER-a navode da je naša ekonomija veoma osjetljiva na eksterne šokove, što je rezultat pogrešno vođenih politika u prethodnim godinama.
“U svijetu je evidentan rast cijena osnovnih životnih namirnica i goriva, zbog poremećaja na međunarodnom tržištu. Upravo je realizacija programa “Evropa sad” uticala na povećanje životnog standarda građana i ublažila negativne efekte rasta cijena na globalnom nivou”, navode iz MER-a.
Iz ovog resora navode da je pripremljen i Zakon o privremenoj kontroli cijena životnih namirnica.
“Predstavnici Ministarstva poljoprivrede su obavili niz razgovora sa najvećim brojem privrednih subjekta koji dobavljaju hranu sa preporukom dopunjavanja dodatnih rezervi za tri mjeseca, na šta je najveći dio njih pozitivno reagovao. Takođe, ministarstvo će pripremiti izradu studije o opravdanosti formiranja robnih rezervi”, poručuju iz resora Jakova Milatovića.
Iz ovog ministarstva navode i dabi ratu Ukrajini mogao da utiče i na smanjeni priliv stranih investicija, te da će se tražiti i alternativna turistička tržišta.
“U narednom periodu ćemo sprovoditi strategiju promotivnih aktivnosti na druga tržišta kako bi se nadomjestio pad broja turista iz Rusije i Ukrajine, a i ove godine najviše računamo na turiste iz regiona”, kazali su iz MER-a.
Iz PKCG navode da će sukob doprinijeti daljem rastu cijena budući da su Ukrajina i Rusija veliki proizvođači i izvoznice, na tako zajedno čine oko 30 odsto svjetskog izvoza pšenice i ječma, 20 odsto kukuruza i preko 70 odsto suncokretovog ulja.
“Iako crnogorski proizvođači i trgovci uvoze uglavnom brašno, žitarice, ulje i stočnu hranu iz Srbije, ipak ovo su berzanske robe, tako da će njihova cijena zavisiti od kretanja na međunarodnom tržištu. Rusija je jedan od najznačajnijih proizvođača nafte i gasa, a Ukrajina tranzitno područje ka EU. Sadašnja situacija utiče na rast cijena energenata i drugih proizvoda, na globalnom nivou, što će se preliti u Crnu Goru, kao malo i uvozno zavisno tržište”, navode iz PKCG.
Iz PKCG poručuju i da je za očekivati pad priliva direktnih investicija iz ovih država.
“U prethodnoj godini iz Rusije je investirano 164 miliona ili 18,3 odsto, a iz Ukrajine 11,9 miliona ili 1,3 odsto ukupnih investicija”, zaključuju iz PKCG.
Iz UPCG navode da Rusija i Ukrajina predstavljaju veoma važna tržišta za turističku ponudu naše zemlje.
“U odnosu na strukturu noćenja stranih turista, ostvareni broj noćenja, turista iz Ruske Federacije 2021. godine, iznosio je 12.1 odsto, a Ukrajine 9.2 odsto, dok su 2019. godine gosti iz Rusije participirali sa oko 24%. Iako su u CG prisutne brojne nekretnine državljana Rusije, jasno je da rat i sankcije mogu značajno ograničiti dolazak turista iz ove dvije zemlje, na šta ukazuju iz hotelsko-turističke privrede koja poslednjih dana bilježi rast broja otkazanih turističkih aranžmana. To govori da se ne smije čekati, već hitno i proaktivno djelovati kako bi što bolje, u mjeri mogućeg, odgovorila na čak i spasila sezona koja je praktično pred vratima”, poručuju iz UPCG.
Dan
