Državni sekretar za rudarstvo i energetiku Marko Perunović je istakao da se u narednih mjesec do dva može očekivati novi rast cijena energenata, koje mogu biti i duplirane u odnosu na današnje, te da situacija u svijetu, prvenstveno sukob Rusije i Ukrajine znatno otežavaju situaciju i ne zna se na koji način će se tržište ponašati. Jedino rješenje za Crnu Goru je da ima svoju proizvodnju, što je pokušano sa ispitivanjima u podmorju, šta je naišlo na veliki otpor.

Kako je kazao gostujući u emisiji Link, teško je predvidjeti kako će se kretati cijene energenata na svjetskom tržištu, a od toga zavisi i korigovanje cijene kod nas.

“Svima je jasno da postoji jedno divljanje cijena na tržištu. Na svjetskim berzama nafte koju mi pratimo je dostizala i 130 dolara prije par dana. Neke projekcije su i katastrofalne i da može ići i duplo. Sve je nepredvidivo, ali ono u šta smo sigurni je da će narednih mjesec dva cijene svih energenata i nafte rasti”, istakao je Perunović.

Podsjetio je da je Ministarstvo finansija uputilo predlog izmjena zakona o akcizama po kojima bi se cijene mogle korigovati do 20 odsto niže, ali do sada to nije došlo na dnevni red, a pitanje je kada će se to desiti s obzirom na trenutnu nestabilnu političk situaciju.

“Još početkom marta smo pokušali da se sastanemo sa predstavnicima relevantih instutucija prije svega Ministrstva finansija, jer mi nemamo svoju proiuzvodnju sirovu naftu uvozimo i zavisino od berza. Država je ta koja na cijenu derivata formira akcizu. Danas je akciza na litar benzina 36 centi, a na dizel 26 centi. To znači i kada bi usvojili to umanjenje od 20 odsto cijena benzina bi bila niža za sedam centi, a dizal za 5,5 centi. U uslovima današnjeg tržišta to umanjenje od maksimalnih 20 odsto neće uticati značajno. Druge države su ograničile cijenu derivata, ali dolazimo do toga da će u jednom momentu morati da subvencioniše potrošače. Mi to ne možemo da preduzmemo”, kaže Perunović.

Kako je dodao ušli smo u ove prilike potpuno nespremni.

“Jedini način na koji smo mogli da kontrolišemo ovaj proces i cijene je da imamo svoju proizvodnju. Ušli smo u proces bušenja u crnogorskom podmorju i imali velik otpor od ljudi koji ne znaju o čemu pričaju i uveli javnost u priču da nešto takvo ne treba da radimo. A to je jedini način”, naglašava Perunović.

Smatra da neće biti nestašica, bez obzira na sankcije Rusiji koja je jedna od najvećih izvoznika. Tu mogu da se uključe zemlje OPEK-a , a da li će se to desiti zavisi od geopolitike. Izvjesno je samo da će cijene rasti, poručuje on.

CG bez rafinerije, postojeći rezervoari zapušteni 

Perunović upozorava da građani moraju shvatiti ozbiljnost situacije.

“Na pumpama nam kažu da imaju isti promet kao i do sada i da se bez obzira na cijene ništa nije promijenilo. Naši građani još ne shvataju situaciju. Mi smo kao i cijeli svijet u energetskoj krizi, cijene u nekim evropskim zemljama su dostigle i tri eura po litru. Mi smo najskuplji u regionu, a jedini smo koji nemaju svoju rafineriju, što je posljedica prethodne vlasti”, kaže Perunović.

Objašnjava da je Montenegrobonusu, koji je nastao nakon prodaje Jugopetrola, pripao dio rezervoarskih kapaciteta samo 21 odsto, a 79 Helenik petroleumu. Odrnuto je u Lipcima, i imamo rezervoare u Bijelom Polju.

“Rezervoari u Bijelom Polju su 95 odsto u vlasništvu države, ali su u katastrofalnom stanju. Oni su ruinirani. Počeli smo pregovore sa Helenikom da bi razgraničili šta je čije, oni su voljni za razgovore i nadamo se da će naredna vlada taj spor riješiti. Predstavnici Helenika su spremi da ustupe kapacitete u Lipcima i Bijelom Polju, ali u Limpicima gube smisao, jer su u srcu naše obale, to zemljište bi se moglo valorizovati, ali sve je to dugoročno”, ističe Perunović.

Ministarstvo kapitalnih investicija nema informacije koliko imamo rezervi energenata, kako dodaje, imamo dobru saradnju sa kompanijama na tržištu i naša je sreća što četiri glavna distributera derivata u Crnoj Gori Helenik petroleum, INA, slovenački Petrol i Hifa oil, imaju matične rafinerije, ne zavise od drugog, i derivate mogu da plasiraju na naše tržište.

Pojasnio je da MKI razmišlja o strateškim rezervama derivata i zakon će biti spreman za dva do tri mjeseca.

“To je kompleksan posao, jer bi morali da gradimo nove kapacietet i to traži velika sredstva. Smatramo da je pametnije taj zakon usmjeriti na dogovor sa ovim kompanijama da se naše rezerve čuvaju u zemljama okruženja. To je praksa u zemljama okružanja, kao i u nekim evropskim zemljama”, objašnjava Perunović.

Energetska situacija u Crnoj Gori stabilna

Perunović ističe da su kao resorno ministarstvo potencirali da EPCG bude žila kucavica cijele države. Ona sada izuzetno radi i sve što ona posjeduje radi dobro.

“TE Pljevlja je ove godine ostvarila najveći broj sati što je za pohvalu menadžmentu i TE i EPCG. Ona proizvodi 40 do 45 ukupne proizvodnje i njeno gašenje bi bilo tragično. Moramo praviti tranziciju u skadi sa zelenom agendom, ali treba vidjeti koliko nam treba vremena da izgradimo nove energenetske objekte koji će obezbijediti stabilno snabdijevanje. Do tada nema zatvaranja TE. Ekološku rekonstrukciju TE je započeo prošli menadžment i to nije odrađeno kako treba. Ovaj menadžment je preuzeo taj posao i nadamo se da ćemo u narednih godinu, dvije imati rekonstruisanu termoelektranu. Ako bi sada stala, prosta je računica, proizvodi 550 megavat sati dnevno, a on je sada 540 eura na berzi, to znači gubitak od tri miliona eura”, poručuje on.

Ističe da HE Piva i Perućica rade dobro, ali kao i vjetroelektrane Krnovo i Možura zavise od prirode.

Izvor: RTCG