Profil rizika sa kojima se svijet suočava neprestano se razvija. Događaji poput prošlogodišnje invazije na Ukrajinu mogu izazvati šokove, radikalno mijenjajući staru percepciju o tome koji su najveći rizici s kojima se čovječanstvo suočava.
Današnji grafikon sažima nalaze iz Izvještaja o globalnim rizicima, godišnje publikacije Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). Pruža pregled najhitnijih globalnih rizika sa kojima se svijet suočava, kako su ih identifikovali stručnjaci i donosioci odluka.
Ovi rizici su grupisani u pet opštih kategorija: ekonomski, ekološki, geopolitički, društveni i tehnološki.
Pogledajmo detalje.
U donjem i srednjem dijelu grafikona nalaze se rizici koji bi mogli imati ozbiljne posljedice – kao što su napadi koji uključuju nuklearno ili biološko oružje – ali ove rizike je identifikovao manji broj eksperata.
U gornjem desnom kvadrantu grafikona nalaze se rizici koje su spomenuli brojni stručnjaci, a koji izazivaju pritisak na društvo. Nije iznenađujuće da su najveći rizici povezani sa pitanjima koja utiču na širok spektar ljudi, kao što su rast troškova života i inflacija. Kada osnovne namirnice poput hrane i energije postanu skuplje, to može podstaći nemire i političku nestabilnost – posebno u zemljama koje su već bile nezadovoljne. WEF ističe da je samo povećanje cijena goriva dovelo do protesta u otprilike 92 zemlje.
Jedan rizik vrijedan pažnje je geoekonomska konfrontacija, koja uključuje sankcije, trgovinske ratove, provjeru investicija i druge akcije koje imaju namjeru da oslabe zemlje u razvoju. Napori na ublažavanju ovog rizika rezultiraju nekim od ključnih tema koje vidimo za narednu godinu. Jedan od primjera je “onshoring ” industrija, i “friend-shoring”, što u suštini znači premeštanje operacija u stranu zemlju koja ima stabilnije odnose sa svojom matičnom zemljom.
Koliko smo spremni?
Jedno je biti svjestan rizika, ali je sasvim drugo imati sposobnost da spriječimo negativne događaje kada se ostvare.
Grafikon u nastavku prikazuje koliko smo spremni globalno da se nosimo sa specifičnim vrstama rizika koji bi se mogli pojaviti u narednih nekoliko godina.
Na vrhu grafikona su rizici za koje stručnjaci smatraju da je društvo bolje spremno da se nosi sa trenutnim planovima i resursima. Kretanje prema dnu grafikona su rizici za koje stručnjaci smatraju da su više prijetnja jer su mehanizmi za njihovo rješavanje slabi ili nepostojeći.
Stručnjaci su generalno sigurniji u rješenja u oblasti vojske ili zdravstva. Donosioci odluka, sa druge strane, nemaju toliko spremne mehanizme zaštite kada su u pitanju ekološki i društveni izazovi.
Jedno je sigurno, eksperti koji su analizirali podatke iz prethodnih grafika nisu optimistični kada je u pitanju globalna sposobnost da se nosimo sa nadolazećim rizicima te da ih spriječimo ili makar ublažimo. A kako su 2020. turbulentna decenija to bi trebalo da predstavlja realnu zabrinutost.
Izvor: VisualCapitalis
Prevod i obrada: Bankar.me
