Ruska invazija na Ukrajinu uticala je na ekonomiju i bankarstvo cijelog svijeta. Ljudi su se okrenuli ka štednji i postavlja se pitanje koje su valute trenutno najsigurnije.
Ekonomista Admir Čavalić smatra da su to dolar, euro, japanski jen, kao i britanska funta.
“Najsigurnije su glavne valute poput dolara, eura, japanskog jena, britanske funte i slično. To su najatraktivnije valute za trgovinu i shodno navedenom pretpostavka je da će biti povjerenja u navedene u narednom periodu. Od navedenih, moguće da se euro izdvaja kao valuta koja ja najviše izložena postojećoj krizi, a razumijevajući poziciju EU”, rekao je on.
Čavalić je naglasio da je trenutno najgora opcija imati rusku rublju i upravo zbog toga stotine hiljade građana Rusije svakodnevno nastoje da kupe neku drugu, altrenativnu valutu.
“Takođe, u vrijeme globalnih kriza i previranja, kriptovalute, sada već tradicionalno, imaju rast”, dodao je on.
Da podsjetimo, rublja je prema dolaru izgubila više od 40 posto vrijednosti od početka godine, pri čemu se trend pada ubrzao otkako je Rusija pokrenula napad na Ukrajinu 24. februara, što je izazvalo oštre sankcije zapadnih prestonica prema Moskvi.
Na pitanje je li trenutno bolja opcija štednja u bankama ili kod kuće, on govori da su banke svakako bolji izbor.
“U svakom slučaju je bolje štedjeti u bankama. Ako ništa, samo zbog dodatne sigurnosti. Naravno, pitanje je o kojim iznosima je riječ (prateći koncept osiguranja depozita). Najbolje je štedjeti tamo gdje imamo najveće prinose, uz garantovanu sigurnost. Danas, kuća ne nudi sigurnost, a banka ne nudi prinose, tako da treba tražiti alternative za štednju negdje drugo”, pojasnio je on.
Kriza vodi štednji
Istraživanja su pokazala da su ljudi i tokom pandemije koronavirusa više štedjeli, a Čavalić smatra da je razlog toga jer je došlo do pada potražnje i to prije svega zbog zatvaranja (lockdown-a) društva.
“Zbog toga je dosta građana bilo primorano da štedi odnosno da odlaže potrošnju za kasnije. To je sasvim očekivana pojava koja je uslovila neke druge pojave poput značajnije kupovine dionica, kriptovaluta itd., barem u razvijenim zemljama svijeta. Kriza obično vodi štednji, ali postoje i vanredne situacije kada kriza uslovljava značajnije troškove odnosno veću potrošnju”, zaključio je on.
