Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podržao je juče preostali dio zakona koje je Vlada predvidjela fiskalnom strategijom na osnovu kojih bi trebalo da bude implementiran program „Evropa sad 2“.
Tako su zeleno svjetlo poslanika dobile izmjene zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, o akcizama i otpisu kamate na dospjele poreske obaveze. Prijedlogom izmjena zakona doprinos za PIO biće smanjen sa 20,5 na deset odsto, pa će doprinos na teret zaposlenog umjesto 15 biti deset odsto, dok će poslodavci biti oslobođeni doprinosa od 5,5 odsto.
Rizici za javne finansije
Nikola Milović (DPS) je ukazao da je Vlada pribjegla setu ovih zakona kako bi nadomjestila gubitak zbog smanjenja doprinosa, sa vrlo šturom analizom kakve će posljedice biti po ekonomski sistem, javne finansije, Fond PIO i penzionere.
-Sistem međugeneracijske solidarnosti je danas na vrlo klimavim nogama. Govorimo o ogromnom gubitku koji je potrebno nadoknaditi iz stalnih izvora finansiranja. Iz ovoga što ste predložili, vrlo je malo onoga što će biti stalno i nijesmo sigurni da će to biti prihod budžeta, jer se očekuje da će doći do porasta sive ekonomije – kazao je Milović.
Predsjednik Odbora Boris Mugoša (SD) je kazao da se u Crnoj Gori pravi sistem u kom PDV čini polovinu izvornih prihoda, problematizujući to što, iako jeste lako naplativ, zavisi od mnogo faktora.
Dražen Petrić (PES) je kazao da će povećanjem minimalne zarade na 600 i 800 eura dovesti do povećanja standarda, dodajući da bi povećanje cijena u trgovinama bio samo izgovor, jer će oni imati samo uštede u zaradama u okviru ovog programa. Petrić je naveo da je došlo do smanjenja sive ekononomije programom „Evropa sad 1“, a da isto očekuju i sada. Dodao je da će crnogorska privreda biti konkurentnija, sa najnižom cijenom rada, a biće i bolji poslovni ambijent.
Miloš Konatar (Ura) je stava da će doći do smanjenja penzija u budućnosti.
-Ako za par godina dođemo u situaciju da je finansijska stabilnost trajno narušena, ili da narednih decenija moramo da prolazimo kroz nešto što je prolazila Grčka, vi ćete ostati upamćeni kao ljudi koji su to predložili i podržali. Za premijera Milojka Spajića to nije problem, jer će on otići u Sen Trope, Singapur, Monte Karlo, ali vi ćete, moje uvažene kolege, ostati u Bijelom Polju, Tivtu, Rožajama, Podgorici, jer vjerujem da planirate svoju budućnost ovdje i da vam je stalo do Crne Gore – kazao je Konatar.
Akcize na vina
Opozicija i predstavnik Privredne komore Crne Gore oštro su se protivili uvođenju akciza na mirna vina ukazujući da se time nanosi šteta proizvođačima i utiče na konkurentnost domaćih vina. Mugoša je ocijenio da nema opravdanja za tu mjeru, ukazujući da je vinska industrija dio turističkog brenda Crne Gore, te da vinari dobar dio vina realizuju na domaćem tržištu. Nikola Rakočević (DPS) je ukazao da će dio vinara poći u sivu zonu, a drugi povećati cijene, što će ponovo uticati na konkurentnost, jer oni iz uvoza nemaju tu vrstu opterećenja.
Tonći Janović (PES) je kazao da je ovo još jedna kompenzatorna mjera, dodajući da ovako pune budžet, kako se ne bi zaduživali. Ne misli da će proizvođači biti ugroženi, jer svi u zemljama EU moraju da plaćaju poreze, dodajući da je ovo pravednija društvena raspodjela dohotka.
Za Konatara ove mjere nemaju smisla.
-Kako povećavamo ljudima standard tako što im povećavamo platu, a onda im povećamo cijene u restoranima, hotelima, te cijene knjiga, bioskopskih i pozorišnih ulaznica i ostale, i onda imamo dvocifrenu inflaciju– ukazao je Konatar.
Petrić je kazao da se za 70.000 građana povećava minimalna plata za 150 eura koje im godišnje donose 1.800 eura koje mogu da iskoriste i za ljetovanje i da kupe i vino koje će biti neznatno skuplje.
Nikola Vujović iz Privredne komora je ukazao na paradoks da je i ranije bilo slučajeva da se prvo uvede akciza, a onda ograničavaju marže istih proizvoda.
Ministar Vuković tvrdi da je od vinara dobio informaciju da ova akciza neće u tolikoj mjeri uticati na njihovu proizvodnju, dodajući da se govori o 12 centi za male vinare.
-Plantaže će zbog smanjenja obaveza za rad imati do milion eura uštede, te subvencije kroz poljoprivrednu djelatnost. To je sve nešto što itekako stimuliše i na pravi način smo se osvrnuli kroz cijeli set mjera i da napravimo fer ambijent, poštujući i preporuku Svjetske zdravstvene organizacije čuvajući zdravlje naših građana. Nema populističkih mjera, ima niz olakšavajućih mjera, to je sve uzeto u obzir – kazao je Vuković.
Prijedlog zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze je predviđen u slučaju da se osnovni dug izmiri u zakonskom roku. Vuković je kazao da je poreski dug na kraju prošle godine iznosio 591,7 miliona bez državnih organa, a kamata 228,3 miliona eura.
-Ako poreski obveznik izmiri glavni dug u cjelosti u roku od 60 dana od početka primjene, pravo na otpis kamate moći će da ostvari onaj ko uputi zahtjev Poreskoj upravi za otpis kamate – objasnio je Vuković.
