Crnogorski bankari završavaju posljednje pripreme da bi spremno dočekali subotu, 1. februar kada počinje primjena Zakon o potrošačkim kreditima, ko ji je usvojen 31. jula 2013, a koji predviđa kazne i do 40.000 eura za pravno lice, odnosno kreditora (banke i mikrokreditne finansijske institucije) ili kreditnog posrednika ukoliko na bilo koji način obmanu klijenta koji uzima ove kredite.
Pobjeda piše da bankari do subote moraju, između ostalog, prilagoditi sve reklame potrošačkih kredita novom zakonu, što znači da vidno mora biti istaknuta efektivna kamatna stopa.
Zakon možete vidjeti OVDJE.
Efektivna kamatna stopa podrazumijeva krajnju cijenu kredita, nominalnu kamatnu stopu, plus sve troškove obrade klijenta. Zakon predviđa i da bankari moraju jasno dati i reprezentativni primjer ukupnog iznosa kredita i troškova kako klijenti ni u jednom slučaju ne bi bili dovedeni u zabludu.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
U Crnoj Gori je, podsjetimo, oko 900 miliona eura u kreditima datim fizičkim licima, ali nema podataka koliko je od njih potrošačkih.
Odmah nakon što je donešen zakon bilo je nedoumica šta se tačno smatra potrošačkim kreditom. Bankari su juče ocijenili da se zakon odnosi na klasične potrošačke ali i keš, odnosno gotovinske kredite, kredite za penzionere…
Iz Centralne banke Pobjedi su ranije saopštili da će nadzor nad ovim zakonom vršiti Centralna banka, odnosno Tržišna inspekcija. To znači da potrošač, odnosno onaj ko je uzeo kredit ili to namjerava, može da se žali ovim institucijama ukoliko problem ne riješi sa bankom, MFI ili kreditnim posrednikom.
Takođe, jasno su razgraničene i ingerencije Centralne banke i Tržišne inspekcije.
Naime, ukoliko je potrošač nezadovoljan odlukom davaoca kredita ili ukoliko ne odluče u propisanom roku, potrošač ima pravo da Centralnoj banci podnese zahtjev radi sprovođenja postupka nadzora ukoliko je davalac kredita banka, mikrokreditna finansijska institucija ili njihov kreditni posrednik, kao i u svim slučajevima kada potrošačke kredite odobrava subjekt nad čijim radom nadzor vrši Centralna banka.
U svim ostalim slučajevima nadležna je Tržišna inspekcija.
Ovim zakonom su, podsjetimo, za prekršaje predviđene kazne i za preduzetnike od 1.500 do 12.000 eura, za fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu do 40.000 eura.
