Na nivou Europske unije udio nenaplativih kredita u ukupnom kreditnom portfoliju banaka iznosio je na kraju juna 3,4 posto, približivši se nivou iz razdoblja prije krize, pokazuje izvještaj Evropske komisije.
U istom razdoblju prošle godine iznosio je 4,6 posto. Nenaplativi krediti u EU su sredinom ove godine dostigli ukupni iznos od 820 milijardi eura.
Među zemljama članicama daleko najveći udio nenaplativih kredita bilježila je u drugom ovogodišnjem tromjesečju Grčka, od 44,9 posto. Slijede Kipar s 28,1 posto, Portugal s 11,7 posto, Italija s 10 posto i Bugarska s 9,2 posto, pokazuje izvještaj EK.
Hrvatska je gotovo izjednačena s Irskom s udjelom nenaplativih kredita u drugom tromjesečju od 8,7 posto, manjim za tri procenta u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U Irskoj on je na kraju ovogodišnjeg juna iznosio 8,5 posto.
Najmanji je udio nenaplativih kredita sredinom godine bilježio Luksemburg, od samo 0,6 posto.
U grupi zemalja s udjelima nenaplativih kredita nižim od dva posto izdvajaju se Finska s 1,1 posto, Švedska i Velika Britanija s po 1,3 posto, Njemačka s 1,7 posto i Estonija s 1,8 posto.
“Financijska je stabilnost u proteklim godinama znatno pojačana i smanjenje rizika u bankarskom sektoru EU-a nastavlja se stabilnim tempom”, konstatuju u Briselu.
Stoga Valdis Dombrovskis, potpredsjednik EK nadležan za finansijsku stabilnost, finansijske usluge i uniju tržišta kapitala, pozva ministre finansija i čelnike EU-a da u decembru postignu dogovor o “konkretnim mjerama” podjele rizika.
Agencija dpa podsjeća da je na stolu nekoliko prijedloga o podjeli rizika na nivou Unije, čime bi se trebala ojačati njena otpornost na buduće krize.
Ključni elementi predloga uključuju uspostavljanje garantnog fonda za posrnule banke i sporni program osiguranja depozita, navodi dpa, podsjećajući da Njemačka uz još neke zemlje EU-a insistira na prethodnom smanjenju rizika kako bi se smanjila izloženost njenih zajmodavaca potencijalno skupom spašavanju banaka u drugim zemljama EU-a.
