Deloitte je sproveo ispitivanje među 69 službenika za rizike i šefova bankarskih sektora za rješavanje kreditnih problema u 12 država u Centralnoj i Istočnoj Evropi, koji su izložili svoja stajališta i očekivanja u pogledu učinka pandemije virusa COVID-19 na bankarski sektor.
Ispitivanje se odnosilo na pet glavnih područja: ekonomski oporavak, kreditnu dinamiku, loše kredite i transakcije loših kredita, kao i restrukturiranje i prioritete u području rešavanja kreditnih problema. Deloitteov tim je isto tako zatražio mišljenje zastupnika investicionih društava te društava za otkup i naplatu potraživanja.
„Nekoliko mjeseci nakon početka ekonomskog pada usljed pandemije virusa COVID-19, svi tržišni igrači suočavaju se sa do sada neviđenim izazovima. Bankarski sektor nije izuzetak. Banke se moraju suočiti sa mogućim povećanjem broja novih statusa neispunjavanja obveza, samim tim i povećanim kreditnim gubitcima te padom prihoda od kamata, naknada i provizija zbog smanjenja ekonomske aktivnosti, naravno uz sve već postojeće i moguće buduće poslovne probleme”, tvrdi Zlatko Bazianec, šef hrvatskog dijela Deloittea i partner u sektoru poslovnog savjetovanja.
Banke u Centralnoj i Istočnoj Evropi znatno su poboljšale svoj kvalitet imovine od razdoblja globalne finansijske krize od 2009. do 2019., uspostavile veće zaštitne slojeve kapitala i osnažile svoje likvidnosne pozicije, zbog čega ih je ekonomski pad zatekao u boljem stanju nego što je to bio slučaj u protekloj finansijskoj krizi. Kombinacija ekonomskog rasta u proteklim godinama, briga o pitanjima nadzora i političkim pitanjima, kao i predanost banaka rješavanju problema loše imovine doprinijela je smanjenju broja loših kredita u proteklim godinama. U tim problematičnim godinama banke su bile primorane da razviju svoj način upravljanja lošim kreditima te najbolje prakse kako bi se suočile sa nakupljenom lošom izloženosti. Moratorijum na otplatu kredita koji su uvele brojne države u regiji Centralne i Istočne Evrope može privremeno prikriti stvarnu štetu koju ekonomiji mogu nanijeti ograničenja. Stoga nije moguće izvući pouzdane zaključke u pogledu nastanka loših kredita u nadolazećem razdoblju. Strategije za suočavanje sa lošim kreditima uvedene pre pandemije virusa COVID-19 sada je potrebno prilagoditi, što će možda bitno uticati na servisere dugova i tržište kupaca.
Ključni nalazi ispitivanja
Ekonomski oporavak
Dugotrajan ekonomski oporavak očekuje se u narednih 12 mjeseci te većina ispitanika očekuje krivulju ekonomskog oporavka u obliku slova U (39,1 %) ili slova L (21,7 %). Stajalište ispitanika u pogledu primene moratorijuma sveukupno je pozitivno, odnosno 75% ispitanika to smatra delotvornom mjerom za očuvanje finansijske stabilnosti.
Dinamika zajmova
Ne čudi činjenica da se očekuje (ne)znatan pad isplate novih zajmova u 2020. u poređenju sa 2019., dok su očekivanja optimističnija za 2021. Isplate novih zajmova mogu porasti u 2021. zbog fiskalnih i monetarnih mjera čiji je cilj podstaći kreditne aktivnosti banaka. Očekuje se postrožavanje kreditnih standarda za zajmove domaćinstvima i nefinansijskim korporacijama uglavnom zbog pogoršanja ekonomskih izgleda, povećanog kreditnog rizika i niže tolerancije banaka na rizik.
Kvalitet imovine
Ne očekuje se znatno pogoršanje kvaliteta imovine u sledećih 12 mjeseci te skoro polovina ispitanika očekuje porast odnosa loših kredita stanovništvu za 0 – 3 postotna boda, dok dve trećine ispitanika očekuju istovetnu stopu porasta odnosa loših kredita poduzećima. Međutim, ulagači se čine pesimističnijima u pogledu razvoja kvalitete imovine te skoro polovina njih očekuje porast odnosa loših kredita stanovništvu za 3 – 5 postotnih bodova, dok jedna trećina ispitanika očekuje istovetnu stopu pada odnosa loših kredita preduzećima. U svakom slučaju, postoji doza nesigurnosti za razdoblje od 2021. nadalje u pogledu stvarnog kapaciteta i spremnosti vlasnika kredita za servisiranje dugova nakon što olakšica u obliku moratorijuma prestane.
Transakcijske aktivnosti loših kredita
Skoro četvrtina ispitanika namerava da se reši portfelja loših kredita u sljedećih 6 mjeseci. Većina ulagača izjavila je kako i dalje nastavlja da kupuje uprkos situaciji sa pandemijom, no oprezniji su pri odabiru transakcija.
Neosigurani portfelji stanovništva prevladavaće na tržištu transakcija loših kredita te više od jedne trećine banaka očekuje prodaju loših kredita u najvećem mogućem broju u tom razredu imovine. Petina razmatra i prodaju korporativnih jednokratnih transakcija. To se može pripisati povećanju broja neosiguranih kredita stanovništvu u portfeljima banaka u proteklih nekoliko godina te činjenici da su banke već prodale veliku većinu loših izloženosti korporacija. Nasuprot tome, većina ulagača očekuje od banaka prodaju neosigurane korporativne imovine u najvećoj mogućoj meri.
Restrukturiranje i rešavanje kreditnih problema
Skoro jedna trećina ispitanika smatra da će 5 – 10 % dužnika u sektoru stanovništva sa likvidnim poteškoćama tražiti restrukturiranje u sledećih 12 mjeseci. Jedna trećina očekuje još veći broj, odnosno 10 – 20 % domaćinstava koja će tražiti restrukturiranje. U slučaju korporativnih dužnika, skoro četvrtina ispitanika očekuje da će zbog likvidnih poteškoća 10 – 20 % vlasnika kredita tražiti restrukturiranje u sljedećih 12 mjeseci.
Većina ispitanika smatra da imaju dovoljno ljudskih resursa za suočavanje sa povećanom potrebom dužnika za restrukturiranjem te potencijalnim povećanjem broja slučajeva koji iziskuju interno rješavanje kreditnih problema. Banke se često odlučuju na internu preraspodjelu resursa sektora čiji se opseg posla odnedavno smanjio te u određenoj mjeri standardizuju postupke. Petina ispitanika navela je kako interni resursi nisu dostatni za dodatne zadatke u području rešavanja kreditnih problema te je više od 40% njih spremno da izdvoji predmetne aktivnosti vanjskim pružaocima usluga.
