Zbog nepreciznosti Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, javni izvršitelji mogu da radi naplate određenog duga, a na osnovu zahtjeva povjerilaca rješenjem o izvršenju obuhvate, odnosno blokiraju kompletnu pokretnu i nepokretnu imovinu dužnika i da mu istovremeno blokiraju primanja u svim bankama u Crnoj Gori, čak i kada je dug značajno manji u odnosu na vrijednost imovine, odnosno primanja dužnika.

Takođe, kako je kazao “Danu” Vidak Latković, predsjednik Izvršnog odbora Komore javnih izvršitelja, koji je izvršitelj za područje Osnovnog suda u Cetinju, Zakon o izvršenju i obezbjeđenju ne propisuje minimalnu visinu potraživanja da bi se odredilo i sprovelo izvršenje, pa je zato moguće da se izvršenje pokrene i za jedan cent.

Advokat Veselin Radulović pojasnio je da se izvršenje može sprovoditi na akcijama, nekretninama, pokretnim stvarima, kao i novčanim sredstvima, ali izvršitelj i sud moraju da vode računa o načelu srazmjernosti.

“Izvršenje bi trebalo da se sprovodi na način koji je najpovoljniji za dužnika, a to je najčešće blokada novčanih sredstava kako bi se izmirio dug. Ukoliko se na taj način potraživanje ne može djelimično ili u cjelosti naplatiti, povjeriocu ostaje mogućnost da namirenje traži na neki od drugih načina, ali se pri tome mora voditi računa o načelu srazmjernosti. Ako neko ima novčana sredstva ili imovinu, kojom može da se izmiri dug, ne bi bilo zakonito da se takvom licu blokira nepokretna imovina, stan ili kuća”, rekao je Radulović.

On naglašava da kada nije moguće dug naplatiti od novčanih sredstava dužnika, javni izvršitelj po zakonu ima ovlašćenje da od nadležnih organa, ali i od samog dužnika traži da mu se dostave podaci o imovini dužnika.

“Nakon pribavljanja tih podataka, izvršitelj bi trebalo da određena potraživanja namiri rukovodeći se načelom srezmjernosti. Ne bi bilo zakonito ukoliko bi izvršitelj prihvatio predlog da blokira kompletnu imovinu dužnika, bez prethodne procjene na koji način može da se naplati dug”, rekao je on.

Radulović smatra da nijesu po zakonu situacije u kojima izvršitelji zbog naplate duga, rješenjem o izvršenju blokiraju kompletnu imovinu dužnika, te da bi sudovi o tome morali da vode računa.

“Zakon daje izvršitelju mogućnost da sprovede izvršenje na efikasan način, ali da se, naravno, pri tome vodi računa da se dužnik ne opterećuje više nego što je neophodno da bi se namirilo potraživanje povjerioca”, kazao je Radulović.

Latković je saopštio da su stranke i treća lica u prošloj godini podnijeli 25 pritužbi na rad javnih izvršitelja, što u Komori, kako je kazao, ocjenjuju kao prihvatljiv broj, imajući u vidu da se tokom godine radi na više od 70. 000 novih predmeta.

“Najveći broj podnesenih pritužbi se ocijene kao neosnovane, dok se za manji broj pokrene dispciplinski postupak. Tako je u prošloj godini vođeno ukupno sedam disciplinskih postupaka i u svima je utvrđeno da su javni izvršitelji počinili određene nepravilnosti u radu. Ovo ujedno ukazuje da stranke u postupku treba da imaju povjerenje u Ministarstvo pravde i Komoru javnih izvršitelja, kao institucije koje vrše nadzor nad radom javnih izvršitelja i u svakoj prilici kada se pritužba ocijeni osnovanom pokreće se disciplinski postupak. U prošloj godini su tako dva javna izvršitelja razriješena usled utvrđenih nezakonitosti u radu i na lični zahtjev. Stoga, može se očekivati pojačani nadzor u narednom periodu kako bi se spriječile moguće nepravilnosti u radu, a sve u cilju zaštite stranaka u postupku i jačanja povjeranja u ovu javnu službu”, naveo je Latković.

Upitan koliki je najmanji iznos duga za koji izvršitelj može da donese rješenje o izvršenju, on je kazao da taj zakon ne propisuje minimalnu visinu potraživanja da bi se odredilo i sprovelo izvršenje.

“Rješenje o izvršenju moguće je pokrenuti i za jedan cent”, naveo je on.

(Cijeli tekst u današnjem Danu)