Ljudi imaju nevjerojatnu sposobnost obrade složenih informacija. Naš mozak može uvesti red iz kaosa. Može posložiti ljude, riječi i ponašanje u obrasce koji za nas imaju smisla.
Ako se suočavate s napornim danima i kratkim rokovima, postoji nekoliko načina na koje vam neuronauka može pomoći da poboljšate svoj dan.
Mozak ima filter pažnje koji nam pomaže pronaći obrasce u informacijama koje vidimo i čujemo. To nam pomaže znati na što treba obratiti pažnju, a što možemo sigurno zanemariti. U danima pećinskih ljudi to nam je pomoglo biti oprezni prema grabežljivcima. U informatičkom dobu, pomaže nam identificirati podatke koji utiču na način na koji živimo svoj život.
Nekoliko studija sugerira kako sada primamo pet puta više informacija nego 1986. Svakog dana prosječna osoba obradi informacije u vrijednosti od šest novina u usporedbi sa samo dvije i pol stranice prije 24 godine. To je povećanje od 200%.
Ljudi imaju nevjerojatnu sposobnost obrade složenih informacija. Naš mozak može uvesti red iz kaosa. Može posložiti ljude, riječi i ponašanje u obrasce koji za nas imaju smisla. Ispod je paragraf koji je jurio internetom prije nekoliko godina:
Aoccdrnig to a rscheearch at Cmabrigde Uinervtisy, it deosn’t mttaer in waht oredr the ltteers in a wrod are, the olny iprmoetnt tihng is taht the frist and lsat ltteer be at the rghit pclae. The rset can be a toatl mses and you can sitll raed it wouthit porbelm. Tihs is bcuseae the huamn mnid deos not raed ervey lteter by istlef, but the wrod as a wlohe
Prema istraživanju Sveučilišta Cambridge, red slova u riječi nije važan kako bi ljudski mozak pročitao riječ. Važno je da prvo i posljednje slovo budu na svom mjestu. Riječi mogu biti u totalnom neredu, ali ih i dalje možete čitati bez problema. Razlog je što ljudski mozak ne čita svako pojedinačno slovo nego riječ u cjelini.
Sve ove informacije natječu se za resurse u mozgu, a neuroznanost odredila je 6 jednostavnih načina kako bi vaš mozak radio bolje.
Vaš mozak želi da cijenite ono što radite
Dopamin je kemikalija koju proizvodi mozak i koja može utjecati na naše sposobnosti jer se pojavljuje i kada očekujemo nagradu i kada smo motivirani za izvođenje. Kao rezultat toga, razine dopamina mogu biti povezane s motivacijom i našom željom za rad.
Tim Vanderbiltovih znanstvenika koristio je tehnologiju mapiranja mozga kako bi analizirao moždane obrasce “go-gettera” koji su bili spremni naporno raditi za svoje nagrade i “lijenjivaca” koji nisu bili toliko motivirani za rad.
Tim je otkrio kako su go-getteri imali veću razinu+ dopamina u dijelu mozga koji je namjenjen za nagradu i motivaciju. Ljenjivci su imali veću razinu dopamina u emocionalnom i dijelu mozga za rizik.
Nije stvar samo u podizanju razine dopamina. Ono što je bitno je podizanje razine dopamina u pravim dijelovima mozga. Kakko biste preživjeli dan, morate uravnotežiti svoju spremnost raditi zajedno sa svojom snagom volje, jer je snaga volje vaša sposobnost obaviti zadaće.
Kako to učiniti? Ništa vas neće motivirati kako bi bili dobri ako zaista ne želite nagradu koja dolazi s radom. Ako je plaća jedina stvar koja vas motivira ustati iz kreveta, ne očekujte kako će vaš mozak biti previše uzbuđen zbog toga. S druge strane, ako ste svoju izvedbu povezali s nečim što sadrži vrijednost i značenje za vas, biti ćete na go-getterskoj strani proizvodnje dopamina.
Vaš mozak želi početi dan s teškim stvarima
Godišnja anketa o stresu američkog psihološkog udruženja žzamolila je sudionike procijeniti svoju sposobnost učiniti promjene k zdravom načinu života. Sudionici ankete redovno su navodili nedostatak snage volje kao prvi razlog zašto ne slijede promjene.
Mnogi ljudi vjeruju kako bi im se životi poboljšali ako bi mogli povećati svoju snagu volje – veću kontrolu nad onim što jedu, nad štednjom za umirovljenje ili kako postići plemenite ciljeve.
Jedan od pionira istraživanja o snazi volje, Roy Baumeister, otkrio je kako snaga volje zapravo djeluje kao mišić: može se ojačati vježbom i umoriti pretjeranom upotrebom. Snaga volje u mozgu je potaknuta glukozom i potrebno ju je nadoknaditi da bi mogla optimalno raditi.
Kako to učiniti: Snaga volje i samokontrola su na vrhuncu ujutru, te je to najbolje vrijeme za preuzzeti najteže zadatke u danu. Kada pišete svoj popis, pobrinite se najteže projekte staviti prve s kojima ćete se uhvatiti u koštac.
Vaš mozak želi popise
Mozak voli popise. To je najefikasniji način da mozak prima i organizira informacije. Nedavna istraživanja sugeriraju kako je ključ za organiziraniji um i produktivniji mozak sastavljanje popisa obaveza.
Radna memorija mozga pohranjuje informacije na kratkoročnoj osnovi. Prema dr. Danielu Levitinu, većina ljudi može istovremeno imati u mislima oko četiri stvari. Kada od našeg mozga tražimo da skladišti više nego što je optimalno, to šteti našim sposobnostima.
Kako to učiniti: Samo naprijed i napravite staromodnu listu obaveza. Lista obaveza će osloboditi prostor u vašem mozgu za druge važnije zadatke koje morate obaviti tijekom dana. Pošto naš mozak ima filter pažnje, hitne stvari će biti u prvom planu. Istovremeno, naš mozak ne zaboravlja ni one manje važne stvari i neće se ustručavati podsjetiti vas na njih negdje oko 3 sata ujutro. Ako imate listu obaveza, vaš mozak se može odmoriti jer zna kako ste na visini zadatka.
Vaš mozak želi nabrajanja
Prema članku New Yorkera, naš mozak prostorno obrađuje informacije. Lakše nam je zapamtiti podatke zapisane red po red, nabrajanim ili numeriranim točkama, a ne u obliku pasusa.
Numerirani ili označeni popisi+ olakšavaju i trenutno razumijevanje i kasnije prisjećanje. Budući možemo lakše obraditi informacije kada su na popisu, naš se mozak osjeća ugodno u vezi toga kako i kada će se informacije preuzeti.
Kako to učiniti: Točke za nabrajanje stvaraju sažete i djelotvorne poruke, bilo da se radi o popisu namirnica, vašoj listi obaveza ili korporativnoj prezentaciji. Kada svedete misao na točku, sveli ste je na jednu, istaknutu rečenicu.
Vaš mozak želi da zapisujete
U nedavnom istraživanju koje su proveli Mueller i Oppenheimer, otkrili su kako ljudi bolje pamte predavanja kada su pisali rukom pisane bilješke, a ne tipkane. Istraživanje Muellera i Oppenheimera potvrđuje kako su obična olovka i papir jedan od naših najboljih alata za učenje.
Bilo da ste student ili menadžer, ako zapišete svoje prioritete, vaš mozak obrađuje informacije dok ih pišete. Ta početna selektivnost govori mozgu kako su informacije važne i vodi do dugoročnog razumijevanja.
Kako to učiniti: Počnite list papira s najvažnijim prioritetima dana i držite ga pri sebi. Pišite olovkom kako biste ih mogli izbrisati ili preurediti kako vam se dan mijenja. Opet, popis oslobađa vaš mozak za razmišljanja o drugim važnim zadacima u vašem danu.
Vaš mozak želi kretanje
Istraživanja neurogeneze, sposobnosti određenih područja mozga stvarati nove ćelije, pokazuju kako vježbanjem možemo potaći rast novih moždanih ćelija. Naš mozak ima nevjerovatnu sposobnost rekonstruirati svaki dan.
Područje mozga povezano s učenjem i pamćenjem naziva se hipokampus. Istraživanja pokazuju kako vježbe izdržljivosti izazivaju rast novih neurona u hipokampusu jer se protein (nazvan FNDC5) oslobađa u krvotok kada se znojimo.
Kako to učiniti: Postoje mnoge dobro utvrđene prednosti vježbanja, kao što je poboljšanje zdravlja srca. Dodatna prednost je da čak i 20-30 minuta hoda može pomoći u rastu novih moždanih stanica.
Izvor: 6 Simple Ways You Can Use Neuroscience To Improve Your Day, autorice LaRae Quy, preveden je s portala LaRae Quy.
Pit.ba/Manager.ba
