Zapadni mediji tvrde da je u posljednje četiri godine gas za ukrajinske potrošače poskupio u prosjeku za 6,5 puta, te da Kijev, nakon razlaza sa Moskvom, kupuje gas u Evropi po cijeni četiri puta većoj od “Gaspromove”.
Zbog manjka ruskog gasa, ukrajinske vlasti su bile ponuđene da zatvore vrtiće, škole i fakultete, prebace elektrane na naftu i kupe dodatne količine ovog energenta od Poljske.
Ukrajinci se masovno žale da se smrzavaju u svojim kućama i da to mnogima, naročito starima i djeci, narušava zdravlje.
Kijev već godinama koristi ulogu tranzitne zemlje kako bi stvorio tenziju i pojačao suprotstavljanje Rusiji, smatra ruski politički analitičar Aleksandar Dudčak.
On podsjeća da ugovor o snabdijevanju Ukrajine i tranzitu ruskog gasa kroz teritoriju te zemlje ističe 2019. godine i ocjenjuje da su potezi ukrajinske strane doveli do toga da revizija ugovora započne mnogo ranije.
Arbitražni sud u Stokholmu narušio je interese “Gasproma” i donio presudu prema kojoj ruska kompanija treba da isplati ukrajinskoj firmi 2,56 milijardi dolara kompenzacije, jer nije isporučila dogovorene količine gasa za tranzit.
Sudije su odluku argumentovale “naglim pogoršanjem ukrajinske ekonomije”, dok se Rusi kategorički protive tome da se preko njihovih leđa rješavaju ekonomski problemi Ukrajine.
Ruski gasne komopanije najavile su potpuno povlačenje iz Ukrajine, što je u Evropi izazvalo strah od nestašice gasa i smrzavanja, mada Rusi tvrde da do toga neće doći jer već postoje ili se prave novi gasovodi poput “Sjevernog toka dva”.
Neki eksperti ne vjeruju da će doći do definitivnog “razvoda” Rusije i Ukrajine po pitanju gasa, dok drugi navode da, čak i ako se to desi, to neće ugroziti isporuke ovog ruskog energenta u Evropu.
Oni smatraju da Evropi ne može da se ponovi 2006. i 2009. godina, kada su se u nekim zemljama ljudi smrzavali jer su Ukrajinci “zavrnuli slavine”, pa ruski gas nije stizao.
Novi gasni spor između Moskve i Kijeva doveo je do toga da ruski gigant “Gasprom” započne proceduru raskida ugovora o snabdijevanju Ukrajine ovim energentom, kao i o tranzitu u EU, podsjeća “Sputnjik”.
Capital.ba
