Prosječna neto plata u Crnoj Gori za posljednjih deset godina je povećana sa 282, koliko je iznosila 2006. na 503 eura, koliko je po podacima Monstata bila u novembru, štoje 0,2 odsto više nego u oktobru, a 4,4 odsto nego godinu ranije, piše Pobjeda. Uskoro će biti saopšten i prosjek iz decembra prošle godine.
Novembarski bruto prosjek iz prošle godine bio je 756 eura.
Najveće plate u energetici
Najveća sektorska prosječna plata po posljednjim podacima statistike bila je 885 eura i to u snabdijevanju električnom energijom i gasom, a najniža u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 318 eura.
Prosjek preko 600 eura imali su u više djelatnosti informisanju i komunikacijama 665, poslovanju sa nekretninama 659, vađenju ruda i kamena 606 eura…
Najniže plate su u sektorima u kojima se vrti najviše novca i u kojima je najviše radnika. U trgovini prosječna zarada je 348, a u hotelijerstvu i ugostiteljstvu 348 eura.
Prosjek, međutim, ne daje najprecizniju sliku, jer se iza njega kriju relativno velike razlike u koje spadaju i najniže zarade od 193 eura.
Još nema zvaničnog podatka koliko je radnika u prošloj godini primalo ovu najnižu zaradu, ali se spekuliše podatkom da ih je oko deset odsto.
Prema posljednjim zvaničnim podacima Ministarstva finansija iz decembra 2013. godine, više od polovine zaposlenih, odnosno 50,26 odsto, primalo je plate ispod 250 eura. Tada je prosječna zarada bila 475 eura. Oko tri odsto je imalo platu veću od hiljadu eura, a 30,79 odsto između 250 i 500 eura, dok je 16 odsto građana zarađivalo između 500 i 1.000 eura. Prema nezvaničnim podacima Monstata, prošle godine trećina zaposlenih ima neto primanja između 250 i 500 eura.
U prosjek, naravno ulaze i najveće plate koje su, po posljednjim podacima Poreske uprave, u prošloj godini dostizale i do nekoliko desetina hiljada eura.
Savjetnicima 77 hiljada
Najveća zarada u novembru prošle godine, kako je javno saopšteno iz Poreske uprave, iznosila je 77.743 eura bruto ili 43.924 neto. Primio je neko u sektoru pružanja konsultantskih usluga u oblasti informacionih tehnologija. Iz Poreske uprave su tada objasnili da je ova zarada isplaćena samo u jednom mjesecu što znači da se ne može zaključiti da se radi o redovnom mjesečnom primanju, već je vjerovatno riječ o otpremnini, bonusu ili nekom drugom obliku ličnog primanja iako su unijeti u IOPPD obrazac pod šifrom Izarade.
Iz Monstata su Pobjedi kazali da ne prate, odnosno objavljuju podatke o ekstremnim zaradama.
“Zavod za statistiku ne objavljuje podatke o najvećoj, odnosno najmanjoj zaradi, već isključivo o prosječnim. Podaci o prosječnoj zaradi na nivou oblasti se objavljuju na godišnjem nivou u statističkom godišnjaku, dok se podaci na nivou grana djelatnosti ne publikuju”, kazali su Pobjedi iz Monstata.
Iz statistike podsjećaju na rast po godinama u posljednjoj deceniji.
U 2007. godini prosječna neto plata bila je 338, a bruto 497, godinu kasnije 416 (609), u 2009. godini 463 eura (643), u 2010. godini 497 eura (715), godinu kasnije 484 (722), u 2012. godini 487 (727), a 2013. godine 479 (726), 2014. godine 477 eura (723).
