Može li bankarski superstar ponovo iscrtati bankarsku kartu Evrope?

Preuzevši vodeću poziciju u italijanskoj banci UniCredit 2021. godine, Andrea Orcel, veteran u savjetovanju za spajanja i akvizicije, obećao je da neće ponoviti grešku koju je vidio kod mnogih izvršnih direktora: popuštanje pod pritiskom da se sklapaju poslovi. Prilika da se ostvari rijetka prekogranična evropska bankarska integracija, kombinacija koju su mnogi smatrali gotovo nemogućom, bio je trenutak za sve ili ništa.

Orcel je ovog mjeseca uzburkao njemačku elitu diskretno kupivši dio Commerzbank-e i forsirajući spajanje sa drugom najvećom njemačkom bankom na berzi. Spajanje bi stvorilo novu veliku panevropsku banku, koju su regulatori dugo podsticali kako bi bolje konkurisala američkim bankarskim gigantima, ali su političari često pružali otpor.

„To je promišljeno, hrabro i odlučan je. Ne prihvata ‘ne’ kao odgovor“, rekao je Filippo Alloatti, šef kreditnog odjela za finansije u upravljaču fondovima Federated Hermes, koji ulaže i u UniCredit i u Commerzbank, prenosi Reuters.

U pripremi za posao, Orcel je nadgledao više nego četvorostruki porast cijene dionica UniCredit-a. UniCredit je znatno profitabilniji od njemačkog rivala kojem se dugo divio, uprkos tome što je opterećen većim troškovima duga koje Italija privlači.

„Ostalo je veliko strateško pitanje: Kakva će biti budućnost UniCredit-a?“ rekao je Alloatti. „Sada imamo odgovor.“

Orcelov plan kritikovali su njemački kancelar Olaf Scholz, kao i članovi odbora i zaposleni banke koji strahuju da će izgubiti svoje poslove. Uspjeh u prekograničnom evropskom spajanju velikom dovoljno da preoblikuje bankarsku scenu pružio bi mu drugu šansu da pokaže kako veliki, složeni bankarski poslovi mogu uspjeti.

Orcel je bio ključni arhitekta preuzimanja i raspada holandske ABN Amro banke od strane Royal Bank of Scotland, jednog od najkatastrofalnijih poslova u bankarskoj istoriji, koji je rezultirao kolapsom oba zajmodavca tokom globalne finansijske krize.

Orcel još nije angažovao spoljnog savjetnika, jer formalni razgovori o spajanju sa Commerzbank-om nisu u toku, prema riječima osobe upoznate sa strategijom banke. UniCredit-ovo izlaganje od 21% Commerzbank-e, kroz dionice i derivate, za sada je samo finansijska investicija, rekao je Orcel ove sedmice na bankarskoj konferenciji.

Šezdesetjednogodišnji Orcel je rekao da će odustati od potencijalnog posla ako ne bude po njegovom: „Nemojte nas potcjenjivati koliko smo disciplinovani“, izjavio je na događaju. Ipak, njegovi rani potezi signaliziraju želju da ide naprijed.

Izvor blizak banci je naveo da je negativna reakcija koja je uslijedila nakon objave UniCredit-ovog početnog udjela od 9% u Commerzbank-i 11. septembra dovela do promjene taktike. Nakon što je njemačka vlada signalizirala da neće prodati nijednu dodatnu dionicu Commerzbank-e, UniCredit je izgradio veći udio kroz derivate. Evropska centralna banka, kao glavni regulator, mora odobriti da investitori posjeduju više od 10% dionica banke.

UniCredit je odbio da komentariše za ovaj članak.

PUT DO VRHA

Orcelove sadašnje i bivše kolege opisuju njegov stil kao nemiran i zahtjevan, što je dijelom dovelo do velikih promjena među menadžerima i šefovima odjela u UniCredit-u, što je u oštrom kontrastu sa stabilnim višim rukovodstvom njegovog većeg rivala u gradu, Intesa Sanpaolo.

Dok je bio na čelu investicione banke UBS, postao je nestrpljiv jer je težio poziciji generalnog direktora. Otišao je 2018. godine da bi preuzeo ponudu da postane izvršni direktor Santander-a, ali je španska banka povukla svoju ponudu zbog neslaganja oko plate. Orcel je tražio odštetu i dobio milione nakon javne sudske borbe.

Unutar UniCredit-a, kažu da je Orcel izrazito privatan kada je u pitanju donošenje odluka i prikupljanje informacija, navika koju je formirao kao investicioni bankar, kada nije ni svom poslodavcu otkrivao šta je razgovarao s klijentima, prema riječima jednog izvora.

Kada je prvi put došao u UniCredit, jedan direktor je rekao za Reuters da je bio iznenađen što nije dijelio štampane kopije prezentacija na sastancima, već je samo projektovao slajdove sa svog računara radi zaštite povjerljivosti.

Za razliku od nekih kolega, kaže da ne traži političke veze. Na događaju u Rimu prošle sedmice, Orcel se postrojio da pozdravi italijansku premijerku Giorgiu Meloni, ali se okrenuo kada je naišao na red, rekao je svjedok iz Reuters-a.

Više puta je pokazao da se ne ustručava uznemiriti ili izazvati one na vlasti. Naljutio je Rim kada je 2021. godine u posljednjem trenutku odustao od posla kupovine problematične državne banke Monte dei Paschi. Nedavno je UniCredit osporio zahtjev ECB-a da banka smanji svoje poslovanje u Rusiji.

U svojoj posljednjoj borbi, buduća izvršna direktorica Commerzbank-e, Bettina Orlopp, obećala je da će zadržati nezavisnost banke, a sindikati su najavili borbu protiv bilo kakvog preuzimanja. Njemački izbori 2025. godine mogli bi dodatno ojačati opoziciju, iako vlada, koja još uvijek posjeduje 12% Commerzbank-e, nema očigledna sredstva da blokira Orcela.

Osoba koja Orcela poznaje godinama i radila je za njega, rekla je da se “doveo u ćorsokak” u potrazi za dogovorom sa Commerzbank-om usred tolikog protivljenja, ali da ima izuzetan osjećaj za stvaranje nasljeđa.

„Ova transakcija bi zaista bila najvažnija prekogranična M&A koju smo vidjeli u Evropi“, rekao je Luca Evangelisti, investicioni menadžer i šef istraživanja kredita u Jupiter Asset Management-u.

Izvještavanje: Valentina Za u Milanu i Stefania Spezzati u Londonu. Dodatno izvještavanje: Giselda Vagnoni u Rimu, Oliver Hirt u Cirihu i Tom Sims u Frankfurtu. Pisanje i dodatno izvještavanje: Tommy Reggiori Wilkes; Uređivanje: Elisa Martinuzzi i Elaine Hardcastle, prenosi Reuters.

Slični Članci