Most na Verigama bi ugrozio poslovanje Pomorskog saobraćaja, kazao je finansijski direktor Petar Popović.
U Vladi i dalje razmišljaju o gradnji mosta na Verigama. Popović kaže da bi most mogao “istisnuti” trajekte iz zaliva.
“Jasno je da bi se u tom slučaju ambijent u kome bi poslovala trajektna kompanija, ako bi uopšte i poslovala, značajno izmijenio. Na žalost, po ovoj temi mi nemamo kontakta sa državnim organom koji je zadužen za sprovođenje ove ideje, odnosno nemamo više informacija nego što ih ima opšta javnost. Ono što možemo da kažemo jeste da je realno predvidjeti da je izgradnja mosta moguća i da ta činjenica predstavlja veliki pritisak i veliki rizik prilikom donošenja investicionih odluka. Na drugoj strani, investicije su neophodne ukoliko se želi zadržati postojeći kvalitet usluge, odnosno ukoliko za cilj imamo unaprjeđenje kvaliteta usluge trajektnog prevoza. Na žalost, ovo je ambijent u kojem Pomorski saobraćaj već duži vremenski period funkcioniše i u kom je, uz velike rizike, uspio da u značajnoj mjeri unaprijedi kvalitet servisa”, kaže Popović.
A do gradnje mosta, ili tunela na Verigama, šest trajekata “Pomorskog saobraćaja” i ovoga ljeta su uspješno povezivali dvije obale Bokokotorskog zaliva. Zastoj i kolone na jedinom trajektnom prelazu u Crnoj Gori su prošlost, za razliku od magistralnog puta.
“Ovogodišnju sezonu, kao i dosadašnji period godine, ocjenjujemo uspješnim, prije svega jer je trajektni prevoz vozila i putnika protekao bez smetnji i zastoja, na efikasan i kvalitetan način”, kaže Popović.
Prema njegovim riječima rano je za upoređivanje prometa sa prethodnom godinom.
“Generalna ocjena je da bi tekuća godina mogla biti na nivou prethodne, ukoliko ne bude nekih nepredviđenih poremećaja”, navodi Popović, ne precizirajući podatke o prometu, niti što bi moglo poremetiti poslovanje kompanije.
On dodaje da Pomorski saobraćaj raspolaže dovoljnim brojem zaposlenih na svim organizacionim nivoima, te da su uvijek otvoreni za sve “sa novim idejama i novim znanjima”.
Sa šest trajekata na relaciji Kamenari-Lepetane i obratno, koji su plovili 24 sata, znatno su rasterećene i gužve magistralnim putem. Čekanja za ukrcaj ili iskrcaj bila su kratka i nije bilo primjedbi putnika, za razliku od nekih drugih trajektnih prelaza na Jadranu, gdje se čekalo satima.
Koliko je izvjesna kupovina novog broda Pomorskog saobraćaja?
Kompanija, tvrdi on, kontinuirano ulaže napore kako bi unaprijedila kvalitet pruženog servisa.
“Svjesni smo da ima još dosta toga da se uradi i zato već smo izradili preliminarne planove za djelimičnu obnovu postojeće flote, kao i povećavanje kapaciteta flote. U toku je projekat simulacije efekata realizacije onoga sto smo planirali. Radi se o velikim iznosima investicija. Realizacija zavisi i od ambijenta kojeg će država iskreirati za obavljanje ove vrste javne djelatnosti”, navodi Popović.
Remont trajekata u inostranstvu
Postojećoj floti neophpodan je remont svake godine, ali i komplikovan, s obzirom da više ne radi Brodogradilište Bijela.
“Djelimo sudbinu cijele crnogorske pomorske flote. Na žalost, situacija je vrlo teška, jer za remonte brodova ne postoje uslovi u našoj zemlji. Prinuđeni smo da remont trajekata obavljamo u inostranstvu, čak i kada su u u pitanju manji servisi, što značajno otežava poslovanje i utiče na troškove kompanije. Za sada, remonte obavljamo u Hrvatskoj i Italiji. Radimo i na ugovorima sa brodogradilištima u Albaniji i Grčkoj”, ističe Popović.
Kompanija sa JP Morsko dobro dogovora gradnju novog pristaništa u Kamenarima, što je bilo najavljeno još početkom godine. Ovdje vjeruju da će svi detalji oko početka gradnje i finasiranja biti poznati do kraja godine.
Cjenovnici ostaju isti i sljedeće godine
Godinama u Pomorskom saobraćaju nijesu mijenjali cjenovnike, ali uzimajući u obzir interese kompanije, kao i implikacije na korisnike usluga. Za narednu godinu ne predviđaju promjenu cjenovnika.
“Podsjećamo da je kompanija preuzela na sebe teret povećanja poreza na dodatu vrijednost sa 19 na 21 odsto početkom tekuće godine. Takođe, trajektni prevoz za putnike je besplatan, a takav prevoz kompaniju svakako košta (polise osiguranja, registracija, bezbjednonosna oprema, tehnički pregledi”, ističe Popović.
Radio Jadran
