Na današnjoj sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje zaključeno je da bi Specijalno državno tužilaštvo (SDT) trebalo da se uključi u ispitivanje projekta koji je Vlada Crne Gore 2009. godine pokrenula sa konzorcijumom koji čine “Northstar” i “Equest Capital Limited” a koji je trebalo da gradi luksuzni turistički kompleks “Montrose” na poluostrvu Luštica. Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kazao je da je “Montrose” možda i najveća prevara koja je zadesila našu državu, i dodao da je dokumentaciju sa nepravilnostima predao nadležnom tužilaštvu.
Predsjednik Odbora Dejan Đurović je u završnom izglaganju kazao da je sasvim sigurno Crna Gora pretrpjela štetu.
On je kazao da je šteta što projekat na osnovu kojeg bi Crna Gora bila prepoznata na turističkoj mapi svijeta, nije zaživio.
“To je najveći gubitak za Crnu Goru, jer smo 15 godina proveli u nekim aneksima, dopisivanjima, prepisivanjima, na kojima ćemo imati ili nećemo imati finansijsku štetu a ima je svakako Crna Gora”, zaključio je on.
Ministar Odović je kazao da zakonitost ovog ugovora treba i može da se ispituje.
“Štetnost ugovora mora da ispituje SDT odnosno nadležni sudovi i tužilaštvo”, naveo je Odović.
Što se tiče nestajanja dokumentacacije, Odović je rekao da postoji više načina kako se to dešavalo – migracije iz ministarstva u ministarstvo, ali je i dio dokumentacije izuzet i od SDT-a.
“Mislim da je tog momenta, da su određena lica koja su bila tada zaposlena, jedno iz Ministarstva turizma a sada radi kod bliske kompanije, a drugo lice bilo je zaposleno u direktoratu glavnog državnog arhitekte a koje je skoro dalo otkaz u ministarstvu i radi kod ovog poslodavca”, naveo je on.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković obrazložio je da je ovaj slučaj jedna od brojnih zaostavšina bivšeg režima koje sada moraju da ispravljaju i kako je kazao, spašavaju.
On je kazao da je ovo projekat koji je rađen na netransparentan način i način koji je pratio “veo tajne” da se ne zna na koji način se štiti interes same države.
Slične slučajeve, prema njegovim riječima, imamo u Baru i Sutomoru.
“Konačno je došlo vrijeme da se u Crnoj Gori polažu računi za sve one nezakonitosti koje su se sprovodile i radile, i sve stvari koje su se dešavale unazad 10,15 i 20 godina. Ukoliko te odgovornosti ne bude ne možemo se nadati da se te stvari neće dešavati u budućnosti”, naveo je on.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je da se u komunikaciji sa Ministarstvom finansija možda može doći do potrebne dokumentacije.
Naglasio je da je analizirao ovaj slučaj 2021. godine i svu dokumentaciju sa nepravilnostima na koje je naišao poslao SDT-u koje je istu izuzelo.
“U SDT-u postoji svaki papir koji se tiče tenderskog postupka ugovora, aneksa ugovora, zapisnike sa sastanka određenih operativnih timova i slično i vjerujem da će to biti jedan od najvećih slučajeva koje će SDT da procesuira kada nađu za to vrijeme”, poručio je Čarapić.
Naglasio je da je ovo možda i “najveća prevara koja je zadesila Crnu Goru.”
“Nikada se nije desilo da se državna imovina “iz cuga” da na period od 90 godina u dugoročni zakup. Obično se ide na 30 godina i kada je opravdano daje se na 90 godina. Ovdje je odmah bilo dato 90 godina – kome? Kompaniji “Equest Capital Limited” i “Northstar” Podgorica koja je bila tu kao neka firma koja nije imala neki osnivački kapital, bila je tek osnova za potrebe ovog tendera, ali “Equest Capital Limited” je sebe predstavila kao lidera iz oblasti razvoja tih nekretnina, iako će se pokazati da je osnovana svega godinu prije samog tendera i da ništa nije realizovala”, rekao je Čarapić.
Udio u toj kompaniji, kako je kazao, 2015. preuzela je firma iz Kuvajta čiji predstavnici, prema riječima Čarapića nijesu znali od koga su kupili pomenuti projekat.
“Ali znaju ko je vodio pregovore i zastupao tog investitora, a to je, sin bivšeg ministra i člana DPS Branimira Gvozdenovića, koji dan danas zastupa ovaj projekat”, tvrdi Čarapić.
On tvrdi da su se u ovom projektu radile “zakulisne radnje”, te da je, kada se nije znalo kako da se izvuče, loptica se bacila na Opštinu Herceg Novi da oni budu “ultimativno krivi” zašto nije izgrađeno 50km puta kako bi se realizovala investicija.
Poslanik Demokratske partije socijalista i član Odbora Oskar Huter istakao je da razumije potrebu za zakazivanje ovog saslušanja, ali i da ukoliko postoje određene sumnje, one treba da počivaju na određenoj argumentaciji.
“Ne možemo da generalizujemo stvari i svoditi mjeru odgovornosti na određene političke subjekte”, naglasio je Huter.
Zbog toga je bitno, kaže, personalizovati one koji su bili odgovorni, a ne generalizovati.
On je tražio od ministra Odovića da objasni šta je mislio kada je kazao da u posljednje vrijeme malo po malo nestaje dokumentacija. On je pitao da li su te stvari prijavljene i da li su dobile svoj proces.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović rekao je da dijeli zabrinutost predsjednika Odbora Dejana Đurovića u ovom slučaju.
“Bez obzira na sve što smo pojedinačno učinili kao Opština Tivat ili Opština Herceg Novi, ministarstva i svega ostalo. Posljedica svega onoga što je rađeno prilično haotično ili neplanski, dovela je do svega ovoga nažalost. Mislim da bi ovaj projekat donio novu vrijednost i Boki kotorskoj i turističkoj ponudi”, rekao je Komnenović.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da su smatrali da Opština ne može da radi tako veliku investiciju niti da se prihvati te obaveze, a nakon obavljenog razgovora dogovor je bio da se uđe u izradu projektne dokumentacije, odnosno raspisivanja tendera.
“Svi sporazumi i aneksi sporazuma između države i investitora nisu dolazili do nas niti je nas ko obavještavao vezano za taj dio, i da su potpisali aneks 2017. Sumnjam da je to sve bio dogovor od predstavnika nekadašnje vlasti odnosno ministara koji su imali određene procente u vlasništvu te firme kasnije”, naveo je Katić.
Rekao je da glavni investitori i vlasnici nikada nijesu dolazili u Opštinu Herceg Novi.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović kazala je da svi pričaju o tome šta je država propustila i nije izvršila a niko ne priča o tome šta je investitor budi dužan da investira i da li je šta propustio.
“Ovdje je sijaset pitanja i problema koji nijesu samo na našoj strani ali sreća u svemu ovome, kako je rađeno i šta je rađeno, jeste da oni nemaju aktivnu legitimaciju da uđu u ovaj postupak”, kazala je Ćirović.
Ona je kazala da predstavnici “Northstar” danas nijesu došli na sjednicu jer “nemaju čime da se brane”.
V.d. direktorice Agencije za investicije Snežana Đurović podsjetila je da Agencija sa nadležnostima koje sada ima i u ovom formatu nije postojala u trenutku zaključenja ugovora.
Ona je kazala da nije uspjela da u dokumentaciji Agencije nađe inicijalni akt kojim je ondašnji sekretarijat dobio nadleženost da se bavi praćenjem realizacije tog projekta, ali i da je dobila usmene informacije kako je došlo do toga da se sekretarijat uključi u praćenje realizacije.
“Zaključkom Vlade čini mi se 2022. godine Ministarstvo finansija preduzima dalje aktivnosti na komunikaciji sa investitorom a nakon dostavljenog obavještenja o raskidu ugovora Agencija nema nikakvih nadležnosti niti uvid u dalji razvoj događaja”, istakla je Đurović.
Naglasila je da u arhivi Agencije postoji brojna dokumentacija o ovom projektu, te da je ona poslata Odboru na uvid.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović kazao je da su u saradnji sa Agencijom došli do određenih saznanja. Nadležnost njegovog resora je, kako je kazao, odabir Kancelarije koja će zastupati Crnu Goru u tom arbitražnom postupku.
“Postoje određene zakulsne radnje koje bi trebalo da ispitaju drugi nadležni organi a nadam se da će ovo saslušanje tome pomoći”, kazao je Odović.
Ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinović kazao je da resor na čijem je čelu ni u jednoj fazi postupka nije bio neko ko može da stopira investitora ili da utiče na ovaj projekat.
“Čitav postupak do 2020. godine vodila je Agencija za investicije. Kao ministarstvo smo mogli na neki način da pošaljemo dopis u dijelu nadležnosti ali to nijesmo učinili. Pokušali smo i dobili sve relevantne podatke koje možemo dobiti, na način što u našem ministarstvu ne postoji nijedan dokument koji se tiče ovog slučaja. Za opciju sam da svi zajedno kao država imamo odgovoran odnos prema investitorima ali naravno da oni moraju poslovati u skladu sa zakonom i sa onim što su važeće norme”, kazao je Martinović.
Vjeruje, kaže, da će nadležne institucije preduzeti one mjere koje trebaju kako bi ovaj slučaj ispitali do kraja.
Prema riječima Martinovića, odgovore na sva pitanja treba da da Agencija za investicije.
“Mi ne posjedujemo nijedan dokument zvanični da je po ovom zaključku postupano”, istakao je on.
Apelovao je da se ovaj slučaj ne politizuje, i pozvao da se, ukoliko ima nešto sporno u njemu, ovim slučajem bavi tužilaštvo.
Naglasio je da žali što sjednici Odbora danas ne prisustvuju oni koji su od početka učestvovali u tom slučaju.
Predsjednik Odbora Dejan Đurović kazao je da je u čitavom slučaju više stvari problematično.
“Cijena kvadrata zemljišta je utvrđena na 55 eura što je krajnje potcijenjen iznos jer se radi o lokaciji na samoj obali mora. Problematičan je iznos i godišnje fiksne zakupnine koja u početku iznosila 55 a kasnije 66, 77, 88 i 99 a našla se srednja vrijednost 77 centi. U aneksu ugovora investitor je oslobođen plaćanja PDV na zakup pa je na taj način država uskraćena čini se za milionski iznos. Sada nam slijedi spor od najmanje 34,3 miliona koliko je tužbeni zahtjev uz izmaklu dobit od 100 miliona eura”, kazao je Đurović.
Upitao je ministra turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimira Martinovića i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića, između ostalog, da li imaju dokumentaciju koje su aktivnosti rađene u realizaciji ovog govora i kolika su bila ukupna ulaganja investitora.
Takođe, Đurović je pitao i koje su aktivnosti preduzete nakon što je investitor u februaru obavijestio Vladu Crne Gore da će pokrenuti arbitražu.
Sjednici su prisustvovali Vladimir Martinović, ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Janko Odović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Bojana Ćirović zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Stevan Katić, predsjednik opštine Herceg Novi, Željko Komnenović, predsjednik opštine Tivat.
Niko od predstavnika investitora nije prisustvovao sjednici.
Podsjetimo, saslušanje je organizovano na predlog predsjednika Odbora Dejana Đurovića (NSD).
“Imamo arbitražni postupak koji je pred sudom u Londonu i lako se može desiti da nas ovaj projekat košta 100 miliona eura”, kazao je ranije Đurović.
Izvor: RTCG
