Iskustva pokazuju da je prenos cijena sa međunarodnog na domaće tržište često asimetričan, odnosno da se češće prati rast cijena nego njihov pad, tvrde u ovoj instituciji. Veliki priliv stranaca povećao je potrošnju što su trgovci i pružaoci usluga iskoristili da povećaju cijene, navodi MMF.

Inflacija u Crnoj Gori ima asimetrična kretanja, odnosno cijene su rasle po većim stopama nego na međunarodnom nivou, dok nisu bile smanjivane u istim procentima kada su smanjivane na međunarodnim nivoima. Potrebna su dalja istraživanja kako bi se utvrdilo da li je antikonkurentska praksa u sektoru maloprodaje dovela do ovakvog rasta cijena, navedeno je između ostalog u izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o Crnoj Gori.Iskustva pokazuju da je prenos cijena sa međunarodnog na domaće tržište često asimetričan, odnosno da se češće prati rast cijena nego njihovpad.To se može pripisati asimetričnoj reakciji uvoznih i maloprodajnih marži na rast troškova ulaznih materijala. Dalja istraživanja su potrebna kako bi se utvrdilo da li je očito asimetrično prenošenje međunarodnih na domaće cijene hrane u Crnoj Gori povezano sa antikonkurentskim praksama unutar sektora maloprodaje.

Ako se potvrdi, prisustvo asimetričnog prenosa cijena, to bi značilo da politike usmjerene na provođenje konkurencije i ograničavanje marži uvoznika i maloprodajnih prodavača, ako su dobro osmišljene, mogu imati opravdanje u osiguravanju niske i stabilne inflacije, navedeno je u izvještaju MMF-a.

Porast inflacije u 2022. godini, kako je navedeno, bio je rezultat višestrukih i istovremenih šokova-uzroka, koji su uključivali brzi oporavak od kovida-19, povećanje minimalne plate koje je stupilo na snagu u januaru 2022. godine, globalno povećanje cijena hrane i energije, kao i veliki priliv stranaca koji su povećali potrošnju što su trgovci i pružaoci usluga iskoristili da povećaju cijene.

U izvještaju se navodi da su ovi uzroci nastupili istovremeno što otežava utvrđivanje koji od njih je imao veći uticaj.
Oni navode da se povećanje prosječne zarade desilo u januaru 2022. godine, kada je stupilo na snagu povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura, kao i ukidanje doprinosa za zadravstveno osiguranje i uvođenje neoporezivog dijela zarade, dok je rast cijena na međunarodnom nivou počeo u martu te godine, odnosno tri mjeseca kasnije.

Stoga, prosječno povećanje plata u 2022. godini nije rezultat pritisaka usljed povećanih troškova života, već se može potpuno pripisati povećanju minimalne plate. Istovremeno, povećanje minimalne plate vjerovatno je spriječilo ili odgodilo neke zahtjeve za povećanjem plata koji bi se inače ostvarili kao reakcija na veće troškove života. Povećanje minimalne plate u januaru 2022. godine također je značilo da vlada tada nije bila pod pritiskom da poveća potrošnju kako bi pomogla domaćinstvima, što bi povećalo agregatnu potražnju i, stoga, inflaciju, naveli su iz MMF-a. Oni kažu da je rast minimalne zarada tada finansirala Vlada ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje, kao i da je zbog toga neto zarada porasla za 30 odsto a bruto za svega oko deset odsto.

Analiza MMF-a ukazuje da je rast zarada kroz dva načina uticao na rast inflacije kroz povećanje troškova poslodavcima koji su zatim povećali cijene svojih proizvoda i usluga, kao i kroz povećanja potražnje i potrošnje što je uticalo da trgovci i pružaoci usluga povećaju cijene. Oni utvrđuju da je povećanje plata iz 2022. godine većinom uticalo na rast inflaciju kroz povećanje potražnje i rast cijena kod trgovaca.

Izvor: Vijesti