Stečajni upravnik Mladen Marković potpisao je ugovor o kupoprodaji sa kompanijom MMS Properti solutions (MMS) koja je za 13,2 hiljade kvadrata zemljišta nekadašnje fabrike ,,Radoje Dakić“ u stečaju, ponudila 3,73 miliona eura.
– Sve je završeno, potpisan je ugovor i plaćena je kupoprodajna cijena – kazao je Marković za Pobjedu.
Riječ je o kompaniji, koju je, prema podacima iz CRPS, u martu prošle godine osnovala WE-International Zweite GmbH, osnivač poznatog trgovačkog lanca Lidl u Bosni i Hercegovini. Ovlašćena lica MMS-a su Tomislav Šapina i Dragan Čigoja, koji su odgovorna lica i u srbijanskom Lidlu. Maloprodajni lanac Lidl dio je Švarc grupe sa sjedištem u Nekarsulmu u Njemačkoj, a u Srbiji je prisutan od 2018. godine, dok u BiH još nijesu otvorene maloprodaje, iako je kompanija, prema podacima iz njihovog registra, osnovana u aprilu prošle godine. Njihove trgovine postoje u 27 zemalja Evrope i SAD-a sa preko 10,5 hiljada prodavnica i preko 260 hiljada zaposlenih. Nedavno je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović kazao da Lidl namjerava da zaposli hiljadu ljudi u naredne tri godine.
Osim ove imovine ,,Dakića“, preostale su još gradske saobraćajnice, za koje je ranije navedeno da ih jedino može kupiti Glavni grad, kao i parcela od 8,6 hiljada kvadrata vrijedna 2,45 miliona eura, koju je Marković odlučio da ne prodaje dok se ne okonča sudski postupak oko jednog dijela zemljišta.
Prva licitacija, koja je do sada izazvala najveće interesovanje kupaca, organizovana je u julu prošle godine kada su vlasnici parcela u podgoričkom Siti kvartu postale kompanije KIPS gradnja u vlasništvu Nikole Drekalovića, Savana biznismena Veselina Mijača i Admiral holding u vlasništvu Žarka i Željka Mitrovića za ukupno 16,65 miliona eura. Do sada je od prodaje imovine ,,Dakića“ prihodovano preko 42 miliona eura, a namireno 10,5 miliona eura potraživanja bivših radnika, koji za 77 zarada po pravosnažnim presudama potražuju 45 miliona eura bez kamate. Predstavnik radnika Milan Vukčević je nedavno Pobjedi kazao da će za kompletno namirenje radnika nedostajati 20 miliona eura koje država mora da obezbijedi.
