Akcija „Limitirane cijene“ pokrenuta je u petak, 6. septembra u svim većim marketima u Crnoj Gori. Vlada Crne Gore je tada na svom sajtu objavila limitirane cijene proizvoda od značaja za život i zdravlje građana čija se maksimalna visina marže ograničava na iznos od osam procenata, a u trgovini na malo na iznos od sedam odsto. Akcija obuhvata 71 prozivod i odnosi se na sve artikle iz naznačene grupe proizvoda, njih preko 1.000.
Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, Vasilije Kostić ističe da iako je nastojanje da se na određeni način pomogne građanima uvijek opravdano, ipak se postavlja pitanje kakve će biti posljedice ovakve akcije.
“Limitirati cijene na način na koji je to ovdje urađeno je po mom dubokom uvjerenju pogrešno iz više razloga, zato što šteti privredi – šteteći privredi šteti državi i državnim prihodima, a ako šteti državnim prihodima onda šteti razvoju društva i ulaganjima u društvo. Pod krinkom da se ublažava inflacija preduzima se ograničavanje trgovačkih marži, a time se ograničava jedna od najznačajnijih privrednih djelatnosti u Crnoj Gori. Od 160.000 zaposlenih u privredi, trgovina zapošljava oko 35 procenata. Ograničavajući trgovačke marže slabi se ovaj segment privrede,” naveo je Kostić.
Kostić predlaže da bi mnogo bolja alternativa akciji Limitirane cijene bilo subvencionisanje potrošnje ugroženih slojeva građana.
“Mnogo bi bolje bilo da država u tom smislu preduzme tržišno rješenje i da ne remeti tržišne tokove. Time što će se subvencionisati potrošnja ugroženih slojeva građana koji svojim primanjima ne mogu da priušte tako visoke cijene prehrambenih proizvoda ne remete se tržišni tokovi, niti time slabite privredu,” naveo je predsjednik CUP-a.
Osim direktnog slabljenja zarađivačke sposobnosti trgovačkih kompanija akcija Limitirane cijene mogla bi dovesti i do nestašica.
“Vjerovatno će se u dužem roku desiti da će nestati akcijom obuhvaćeni proizvoda, jer oni nisu atraktivni za poslovanje, a to u suštini znači jedan reverzibilan proces, odnosno upravo udar na cijene tih proizvoda i u malo dužem roku će postojati pritisak na njihov rast jer će vještački biti izazvane nestašice. S druge strane podstiče se siva ekonomija na tim proizvodima. Trgovačke kompanije će se u dužem roku odricati poslovanja sa tim proizvodima, a cijene proizvoda koji bi mogli da ih zamijene će vjerovatno rasti. Efekat što se tiče usporavanja cijena je nikakav, ova metoda nema uticaja na inflaciju, ima privremeni uticaj na standard građana što mogu sada da kupe određeni broj proizvoda po nižim cijenama, ali u suštini dugoročno je to nešto što nije dobro za sve. Postoji pritisak na budući rast cijena, te se ovo građanima može vratiti kao bumerang,” naveo je Kostić.
Nezadovoljstvo načinom na koji je zamišljena akcija Limitirane cijene prisutno je i u određenim trgovačkim kompanijama.
“Poštujemo akciju Vlade, artikli su označeni, izloženi. Ipak, treba istaći da naše trgovačke marže nisu proizvele inflaciju i nisu uticale na rast cijena. Razlog rasta cijena treba tražiti na globalnom nivou. Porasle su cijene dobavljača i ono što je jako značajno je da kod nas cijene nisu visočije nego cijene u zemljama koje nas okružuju. Kada govorimo sa aspekta kompanije Voli, mi primjenjujemo najmanje moguće marže. S jedne strane želimo da budemo konkurentni, a sa druge da osiguramo neometano i stabilno poslovanje. Ograničenje marži i rast plata ne idu jedno uz drugo,” navela je direktorica marketinga kompanije Voli, Olivera Lakonić.
Kao dugoročno rješenje problema inflacije predsjednik CUP-a, Vasilije Kostić vidi smanjenje uvoza proizvoda i okretanje ka domaćoj proizvodnji.
“Jedino rješenje ako Crna Gora želi da izađe iz ovakvih pojava je pretvaranje crnogorske ekonomije u daleko manje uvozno zavisnu ekonomiju, a to podrazumijeva fokus na sopstvene prerađivačke kapacitete, kada je u pitanju poljoprivreda, i povećanje opšeg nivoa produktivnosti. Uvozna zavisnost je glavni razlog zašto je u Crnoj Gori uveden najveći dio inflacije. Specifičnost Crne Gore je što je zbog nekritičkog rasta zarada, mimo rasta produktivnosti, došlo do određenog nivoa inflacije i zbog čega je inflacija u Crnoj Gori bila veća od zemalja regiona. Na ekonomski održiv način ne možete da povećavate zarade, a da pritom ne raste produktivnost rada, a da to ne platite rastom inflacije,” podvukao je Kostić.
Tekst, foto i video: Media biro
