Prihodi do sada iznose oko milijardu i po eura, što je za oko 125 miliona više u donosu na isti period prethodne godine – kazala je, u intervjuu za Bankar, ministarka turizma u Vladi Crne Gore, Simonida Kordić.

Podsjetila je da je krajem avgusta u Crnoj Gori boravilo oko 134 hiljade turista, oko 4 % više u odnosu na isti period prošle godine, i ocijenila je da treba aktivno pregovorati sa niskotarifnim avio-kompanijama, kako bi se proširila mreža letova ka Crnoj Gori, što podrazumijeva da zajedno sa Ministarstvom saobraćaja, Aerodromima i nacionalnom avio kompanijom rade intenzivno na boljoj avio dostupnost

Kordić je, ipak, izdvojila mišljenje na Vladi u vezi povećanja PDV-a sa 7 na 15 odsto  u turizmu, jer smatra da treba uvažiti i privrednike sa kojima je razgovarala, pa je kao jedno od mogućih kompromisnih rješenja, ponudila postepenu nivelaciju stope PDV-a, što bi donekle olakšalo obavljanje biznisa.

Ocijenila je da je jedan od ključnih izazova  borba protiv sive ekonomije, i navela da se snažno zalažu za uvođenje jedinstvenog, sveobuhvatnog sistema koji bi povezivao turističku privredu sa drugim institucijama poput Uprave javnih prihoda, MUP-a i slično.

Kako naredne godine ističe sadašnja Strategija turizma, ministarka turizma je kazala da već planiraju da krajem 2025. godine angažuju relevantne stručnjake koji će u saradnji sa ministarstvom raditi na novom dokumentu, koji će biti usklađen sa evropskom praksom i potrebama domaćeg tržišta.

Preuzeli ste funkciju ministra u sred turističke sezone. Kakvi su utisci danas, i kakvo ste stanje zatekli u resoru kojim rukovodite?

Preuzela sam dužnost u trenutku kada je sezona uveliko počela, dakle prije nesto više od mjesec dana. Više puta sam istakla da je zaista kuriozitet da posljednjih petnaest godina nije postojalo Ministarstvo turizma kao zaseban sektor u Vladi Crne Gore. Riječ je o našoj strateškoj grani, od koje se ubira oko 25% do 30 % bruto domaćeg proizvoda. Takođe, to je kompleksna i veoma ranjiva privredna djelatnost, pa i pored brojnih pomaka postoje problemi koji se ponavljaju iz godine u godinu. Vjerujem da samo kroz zajednički rad i trud više resora možemo otkloniti “crne tačke” i Crnu Goru učiniti privlačnom za sve turiste.

-Kako  ocijenjujete ljetnju turističku sezonu koja se završava? Da li su ostvareni ciljevi koje ste postavili na početku sezone?

Nakon lošijeg juna, najnoviji podaci NTO CG pokazuju da je krajem avgusta u Crnoj Gori boravilo oko 134 hiljade turista, što je oko 4 % više u odnosu na isti period prošle godine. Imajući u vidu da obračun Centralne banke, koji se odnosi na platni promet sa inostranstvom, ne obuhvata treći kvartal kada se realizuje najveći broj turističkih posjeta, očekivanja su da će tokom 2024. godine biti ostvaren dobar rezultat kada su u pitanju prihodi od turizma. Takođe, prema informacijama turističke privrede, booking je dobar i za postsezonu tako da tek nakon toga moći ćemo da imamo kompletnu i preciznu sliku.

Prema podacima Ministarstva finansija, prihodi od turizma do sada iznose oko milijardu i po eura, što je za oko 125 miliona više u donosu na isti period prethodne godine.

-Koji su ključni faktori doprinijeli rezultatu u ovoj sezoni? Kako ocjenjujete reakcije turističkog sektora na spoljne izazove?

Da bismo adekvatno upravljali turizmom, moramo imati realan uvid u stanje na terenu. Zbog toga sam, odmah po preuzimanju funkcije, razgovarala sa ljudima koji su direktno u tom biznisu. S te strane, od izuzetne važnosti je čuti sa kojim problemima se suočava hotelijer, ugostitelj ili izdavalac smještaja. Izazovi sa kojima se suočavamo nisu od juče pa tako ne mogu ni biti riješeni za dan. Naravno, u narednom periodu radićemo na rješenjima u kojima će biti zadovoljni i gosti i turistički poslenici.

Jedan od ključnih izazova je borba protiv sive ekonomije. Kao jedan od modela za koji se snažno zalažemo je uvođenje jedinstvenog, sveobuhvatnog sistema koji bi povezivao turističku privredu sa drugim institucijama poput Uprave javnih prihoda, MUP-a i slično. Na taj način bi se uklonile neke postojeće biznis barijere, olakšala registracija gostiju, poboljšao priliv prihoda od turističkih taksi, kao i kontrola plaćanja poreskih i drugih obaveza.

Takođe, nedostatak radne snage do naredne sezone mogao bi biti ublažen uvođenjem instituta “stalnog sezonskog radnika”, u saradnji sa Ministarstvom rada u čijoj je nadležnosti izmjena ovog zakonskog rješenja.

Crna Gora sa svim prirodnim ljepotama ima šta da ponudi pa je važno da kroz uspješnu saradnju i sinergiju resornog ministarstva i privrede dođemo do produženja turističke sezone i višeg kvaliteta usluge koja će biti srazmjerna cijeni.

-Bilo je dosta prigovora od strane hotelijera na slabu avio povezanost Crne Gore. Kako vidite situaciju na tom terenu, i šta se radi kako bi Crna Gora bila dostupnija ino gostima?

To jeste nešto što trenutno opterećuje crnogorski turizam, i upravo iz tog razloga jedan od mojih prvih sastanaka bio je sa direktorom Aerodroma CG, na kojem smo razgovarali o ključnim inicijativama za unapređenje avio-dostupnosti Crne Gore i razvoju aerodromske infrastrukture. Saglasili smo se da je neophodno aktivno pregovorati sa niskotarifnim avio-kompanijama, kako bi se proširila mreža letova ka Crnoj Gori i time povećala povezanost sa ključnim evropskim destinacijama. Naš cilj je da produžimo turističku sezonu, da promet u pred i post-sezoni bude veći, što podrazumijeva da zajedno sa Ministarstvom saobraćaja, Aerodromima, nacionalnom avio kompanijom radimo intenzivno na boljoj avio dostupnosti.

Aerodromi i granični prelazi su kapije Crne Gore, to je onaj prvi utisak koji turista stekne kada dođe u Crnu Goru. Zato je važno da te ulazne tačke budu daleko bolje riješene nego što jesu.

Izdvojila mišljenje na Vladi oko povećanja stope PDV-a za turizam

-Dosta je prigovora privrednika da će povećanje stope PDV-a snažno i uticati na smanjenje konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije.  Kakav je vaš stav po tom pitanju?

O ovom pitanju sam izdvojila mišljenje i na Vladi. Treba uvažiti i privrednike sa kojima sam takođe razgovarala, pa sam kao jedno od mogućih kompromisnih rješenja, ponudila postepenu nivelaciju stope PDV-a, što bi donekle olakšalo obavljanje biznisa. Sa druge strane, iz Ministarstva finansija objašnjavaju da su fiskalnom strategijom smanjeni doprinosi – sa 15% na teret zaposlenog na 10% i sa 5,5% na teret poslodavca na 0.

-Na koji način planirate privući turiste tokom vansezonskih perioda i da li se radi na razvoju ponude koja bi produžila turističku sezonu?

Današnji turista želi jedan kompletan paket. Jug i sjever naše države nisu dvije odvojene cjeline, one su komplementarne i iz toga treba crpiti benefite. Turizam se tiče svih, gdje god živjeli u Crnoj Gori. Stoga je nastavak diverzifikacije turističke ponude veoma značajan, kako bi turistički proizvod bio konkurentniji i trajao 365 dana. Time bismo se manje oslanjali na snijeg i more, a istovremeno ubrzali razvoj manje razvijenih regiona. U tom smislu treba potencirati i seoski turizam, koji je nakon pandemije COVID-19 postao najbrže rastuća grana turizma na globalnom nivou. Značaj razvoja ruralnog turističkog proizvoda ogleda se i u činjenici da doprinosi povećanju zaposlenih, naročito žena i mladih, s jedne strane, dok s druge strane stvara uslove za zadovoljavanje potreba sve većeg broja turista koji pronalaze mir i zadovoljstvo u prirodi, zdravom načinu života, tradicionalnoj kuhinji, gostoprimstvu seoskih domaćinstava, kao i očuvanim običajima i tradiciji.

Kako produžiti sezonu i izbjeći krajove zimske sezone

– Koji su planovi za narednu turističku sezonu? Da li se već rade pripreme, i koje novine možemo očekivati?

U nastojanju da se formira cjelogodišnji turistički proizvod, pripreme za sezonu se vrše u kontinuitetu. Kako bi se taj proces odvijao što kvalitetnije i kako bi se brzo reagovalo na probleme, intenziviraće se rad Koordinacionog tijela kojim predsjedava ministar turizma, a čine ga svi oni koji direktno ili indirektno utiču na odvijanje sezone.

Prije svega, radimo na novom zakonskom okviru koji se odnosi na Zakon o turizmu i ugostiteljstvu, Zakon o turističkim organizacijama i Zakon o boravišnoj taksi. Određene aktivnosti se mogu kratkoročno sprovesti, dok druge zahtijevaju strateški pristup. Na takav način će se otkloniti specifične prepreke za bavljenje turizmom, što znači konkurentniji turistički proizvod i više prihoda.

Naredne godine ističe i sadašnja Strategija turizma i mi već planiramo da krajem 2025. godine angažujemo relevantne stručnjake koji će u saradnji sa ministarstvom raditi na novom dokumentu, koji će biti usklađen sa evropskom praksom i potrebama domaćeg tržišta.

 – Uoči zimske sezone, da li ima nekih noviteta, tačnije “rezervnih” planova za sezonu, obzirom da su vremenski uslovi (nedostatak snijega) doveli do kraha prošle zimske sezone?

Za predstojeću zimsku sezonu predviđeno je da na državnom ski centru Kolašin 1600 u ponudi imamo i dva nova ski lifta, koji će biti pogodni za korišćenje i u lošim vremenskim uslovima, ali i za srednje napredne skijaše i bordere. Takođe ćemo na državnom skijalištu Savin kuk imati novu ponudu – ski poligon koji se sastoji od pokretne trake i tjubing staze. Vrijednost ovog projekta je oko 340 hiljada eura, dok su kapitalne investicije – dva ski lifta u Kolašinu vrijednosti nešto više od 3 i po miliona eura.

Što se osnježavanja tiče, projekat Kolašin 1600 se oslanja na realizaciju projekta vodosnabdijevanja, a dinamiku radova prati Uprava za kapitalne projekte. Ugovorena vrijednost projekta vodosnabdijevanja je oko 9.2 miliona eura.

Svakako, napominjem da se ponuda mora širiti i dodatnim sadržajima poput žičara, hiking&biking tura, tematskih ruta u saradnji sa nacionalnim parkovima, organizovanjem škola u prirodi, wellness/spa kao segmentom zdravstvenog turizma,  i slično.

 Energetska efikasnost u turizmu

– Koliko je Crna Gora napredovala u pogledu održivog turizma i očuvanja prirodnih resursa tokom ove sezone? Postoje li konkretni rezultati ili projekti koje biste izdvojili?

Podsticanje održivog turističkog razvoja je kontinuiran process u koji je neophodno uključiti sve nosioce aktivnosti u društvu, kreatore politike pa i same turiste. Strategijom razvoja definisan je koncept održivog turizma kroz razvoj zelenog, pametnog, odgovornog I inkluzivnog turizma, sto podrazumijeva smanjenje negativnih uticaja na životnu sredinu, unapređenje energetske efikasnosti te razvoj turističke ponude koja se zasniva na prirodi.

Ponosni smo na projekat uvođenja energetske efikasnosti, u vrijednosti od 3,5 miliona eura, koji je namijenjen hotelskoj industriji, seoskim domaćinstvima i domaćinstvima koja pružaju ugostiteljske usluge. Ovo je pilot projekat, gdje država direktno pomaže turističkoj privredi sa oko 70% bespovratnih sredstava.  Fokus je na efikasnoj upotrebi resursa I modernizaciji smještajnih kapaciteta, čime unapređujemo sveukupno iskustvo boravka u Crnoj Gori. Namjeravamo da nastavimo saradnju sa međunarodnom zajednicom u cilju pronalaženja optimalnih rješenja za održivi turizam.

Dakle, nastojimo da, realizacijom započetih ali i budućih strateških i projektnih aktivnosti, ostvarimo željeni cilj – Crna Gora održiva turistička destinacija sa tzv. 365 ponudom, ali i očuvanom životnom sredinom.

(Bankar.me)