Možda vam se ponekad čini da su najbolje godine vašeg života iza vas. I da su proletjele tako brzo da se niste ni snašli. No dok se danas svaka nova decenija umanjuje za prvu brojku (ako niste čuli, 40-e su nove 30-e), mnogi se pitaju koje su, biološki gledano, najbolje godine?
Fizičko doba
Za mnoge aktivnosti koje zahtijevaju naglu, veliku količinu energije (poput trke na 100 metara) najbolje godine su sredina dvadesetih. Fudbaleri svoj vrhunac doživljavaju još i ranije. Ali s druge strane, atletičari na duže staze (maratonci) su puno bolji u starijoj dobi. Čak i u 30-im i 40-im godinama njihove mogućnosti opadaju postepeno.
Mozak
Kad prođete 20-e slobodno možete reći da je vaše pamćenje doživjelo ‘bolje dane’. Ustvari, vjerovatno je počelo gubiti sjaj brzo nakon što ste završili školovanje. Naša mogućnost da zadržimo informacije u ‘radnoj memoriji’ duže ostaje aktivna, ali i ona počne kontinuirano opadati u 40-ima.
Ono što će mnoge iznervirati je i da je gubitak kreativnosti neminovan. Većina Nobelovaca nagrađena je za otkrića do kojih su došli oko 40. rođendana. A i mozak se s vremenom usporava.
Znanje
Iako ćemo se morati više potruditi da bismo zadržali različite podatke u glavi, druge sposobnosti će nastaviti da se razvijaju. Čitanje s razumijevanjem i aritmetika, na primjer, počinju se poboljšavati u zreloj dobi. A moć uvjeravanja i društvene sposobnosti vrhunac doživljavaju još i kasnije. Tačnije, naše mentalne sposobnosti se kreću u talasima, dižu se i spuštaju, a kad jedna opadne, druga raste.
“Ne postoji doba u kojoj ste najbolji u svemu, pa čak ni u većini stvari“, objašnjava Josh Hartshorne s Harvarda, koji je mnogo proučavao tu temu.
Izvor: Express