Vlada Crne Gore donijela je odluku o ograničavanju marži za više od 500 artikala sa ciljem da se umanji inflatorni pritisak na građane. Trgovačke marže u veleprodaji i maloprodaji će biti ograničene sa početnim trajanjem mjera tokom drugog kvartala 2024. godine, saopšteno je iz Vlade nakon sastanka premijera Milojka Spajića sa predstavnicima Privredne komore.

Trajanje mjera takođe će zavisiti od analize koja će se sa Privrednom komorom raditi periodično. Liste proizvoda na kojima je marža ograničena možete pogledati na ovom linku  linku 

U javnosti je bilo dosta polemike oko ove teme a trgovci, stručnjaci i građani imali su oprečno mišljenje o ograničavanju. Sa jedne strane trgovci tvrde da ograničenje cijena, makar po prvobitnom planu gdje se na listama za ograničavanje marži našlo preko 5000 artikala, može dovesti do nestašica. Takođe, iz Udruženja malih trgovaca su, nakon što je Vlada objavila naum o ograničavanju marži, tvrdili da ako bi se odluka, kao što jeste, usvojila, mala i srednja preduzeća ne bi mogla da opstanu teda bi zaposleni, njih oko 2500 hiljade koji su zaposeni u 450 malih srednjih preduzeća sigurno ostalo bez posla, a ljudi koji se čitav život bave svojim poslom bili bi u neprilici da svoje firme pošalju u stečaj.

Ova odluka vlade razlikuje se od prvobitne i rezultat je kompromisa Vlade i trgovačkih lanaca koji je na početku izostajao. Vlada je nakon sastanka sa trgovcima ograničila trgovačke marže za 43 proizvoda, trgovcima na veliko i na malo na po 5 do 15 odsto. Ranijim predlogom ove odluke, iz februara u koju su “Vijesti” imale uvid, bilo je predviđeno ograničenje marži za cijele grupe proizvoda, a sada su navedeni konkretni proizvodi sa određenim pakovanjima. Na primjer, u prethodnom predlogu bilo je predviđeno ograničenje marži za svo pileće meso, a sada je samo za cijelo pile, odnosno ranije je bilo za sve mlijeko, a sada samo za mlijeko u pakovanju od jednog litra sa 2,8 odsto mliječne masti i bez čepa,… Predlog je bio da se snize marže za sve smrznuto povrće, a sada će ograničenje važiti samo za smrznuti grašak,…U ranijem predlogu planirane su bile niže marže za čokoladu, eurokrem, maslinovo ulje, negaziranu i gaziranu vodu, jaja, dok ih sada nema…

Crna Gora jedina koja je donosila ovakve mjere. Inflacija je rasla u većini evropskih ekonomija i u regionu pa su pojedine vlade bile prinuđene na slične mjere.

Bosna i Hercegovina

Vlada Federacije BiH je u početkom novembra prošle godine donijela novu Odluku kojom kao mjeru neposredne kontrole cijena na području FBiH propisuje utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini (kalkulativne cijene) za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode. U odnosu na raniju odluku Vlade donesenu krajem augusta prošle godine posljednjom odlukom je povećan broj proizvoda sa devet na ukupno 15, odnosno, kako je obrazloženo, uvršteno je još dodatnih šest prehrambenih proizvoda za koje je ocijenjeno da su neophodni za podmirenje osnovnih potreba stanovništva. ODlukom Vlade BiH marže su bile ograničene od 5 do 12 odsto.

Sjeverna Makedonija

Vlada Sjeverne Makedonije je 2022. godine na tri meseca ograničila trgovinsku maržu na osnovne prehrambene proizvode na pet odsto u trgovini na veliko i 10 odsto na prodajne cene u trgovini na malo.  Iz Vlade je tada precizirano da je trgovnska marža ograničena na hljeb, šećer, brašno tip 400, sirovo suncekretovo ulje i suncokretovo ulje za jelo, trajno mlijeko masnoće od 2,8 odsto, 3,2 odsto i 3,5 odsto, svježe meso i suhomesnate proizvode, sir, pirinač, jaja, tjesteninu, pšenicu, voće i povrće.

Srbija – hljeb i gorivo

Vlada Srbije donijela je tokom 2023. godine Uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hljeba od brašna „T-500”, koja ima za cilj zaštitu tržišta i sprečavanja deformacija u formiranju cijena ove robe, od izuzetnog značaja za snabdijevanja potrošača, a naročito nižih socijalnih kategorija. Uredbom je propisana maksimalna maloprodajna cena za hljeb od brašna „T-500” u iznosu od 54,00 dinara, odnosno proizvođačka cena od 46,31 dinara. Takođe, određeno je i da ukupna stopa marže koja se obračunava na neto fakturnu cijenu ne sme biti veća od šest odsto. U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva Vlada Srbije je tada ograničila cijene derivata nafte do 31. decembra 2023. godine.

Grčka

Još jedan primjer je Grčka. Tamošnja Vlada otpočela je, početkom marta, široku akciju ograničavanja marži i cijena u trgovačkim lancima kako bi zaustavila inflaciju. Odlukom Vlade dobavljačima je nalođeno da smanje nabavne cijene supermarketima za 30 odsto. Akcija je uslijedila nakon što je Eurostat objavio da su cijene hrane u toj zemlji u januaru porasle za 8,3 odsto što je 60 više nego u EU.

Iz Ministarstva razvoja Grčke je nakon donošenja odluke saopteno da će akcija trajati sve dok se cijene ne stabilizuju i građani osjete boljitak.

Bankar.me analiza marži trgovačkih lanaca i cijena za više od 100 proizvoda u zemlji i Regionu